Iza Leni Riefenstahl, Hitlerove omiljene filmašice, ostalo je 700 kutija vrijednog arhiva. Stručnjaci ga istražuju

Muzej fotografije Helmuta Newtona u Berlinu uskoro će posjedovati 700 kutija s predmetima koji su pripadali Leni Riefenstahl, njemačkoj filmskoj redateljici i fotografkinji. “U ovim kutijama su stvari koje nitko izvan Riefenstahlina bliskog kruga nikad prije nije vidio”, rekao je Ludger Derenthal, ravnatelj muzeja, za The Guardian dok je u bijelim rukavicama pažljivo vadio stare fotografije iz jedne od kutija.

Riefenstahl je bila Hitlerova omiljena filmašica i neonacistička ikona. Naime, Adolf Hitler i njegov propagandni ministar Joseph Goebbels divili su se njezinom talentu i, navodno, htjeli kroz njezina djela masama približiti svoju fašističku politiku pod krinkom umjetnosti. Riefenstahl je tako poznata po svojim filmovima Trijumf volje i Olympia.

Pokušala je sačuvati lik političke naivke

Riefenstahl je umrla 2003. godine u 101. godini života. Njezine stvari su, do smrti njenog supruga 2016. godine, bile u njihovoj kući na obali jezera Starnberg u Pöckingu u Bavarskoj. Riefenstahlina tajnica Gisele Jahn bila je jedina nasljednica. Ona je i rekla kako je Riefenstahl oduvijek željela da se njene stvari vrate u Berlin, u grad u kojem je rođena i koji je bio svjedok njenim “mnogim uspjesima u kontroverznoj karijeri”.

Radi se o fotografijama, filmovima, pismima, bilješkama, dokumentima, čak i ronilačkom odijelu i haljinama. Stoga će tim arhivskih stručnjaka njemačkog govornog područja i onih koji proučavaju Riefenstahlin život provesti sljedećih nekoliko godina u zajedničkom projektu Muzeja fotografije, Filmske arhive i Nacionalne knjižnice kako bi povezali dijelove njenog života.

Riefenstahl je sve do smrti pokušavala promicati sliku sebe kao političke naivke koja je više ili manje naprosto slučajno povezivana s nacističkom mašinerijom. Posebno je kontroverzan njezin film Tiefland, za koji je ona sama iz dva logora odabrala 122 Sinta i Roma. Nakon snimanja, prevezli su ih u Auschwitz gdje je većina ubijena.

Uništila je sve ključne dokaze

Nina Gladitz, koja je upravo dovršila knjigu o Riefenstahl, izjavila je da ne vjeruje da će se sad pojaviti neki sumnjivi optužujući predmeti, jer je Riefenstahl uništila sve dokaze nakon 1945. godine kako bi njen imidž ostao netaknut. To uključuje i krupne kadrove iz filma Tiefland, na kojima bi ubijeni Sinti i Romi mogli biti prepoznati. Među savjetnicima ovog projekta su Rainer Rother, umjetnički ravnatelj Njemačkog filmskog arhiva i Riefenstahlin biograf.

Rekao je da postoji više toga što bi se moglo saznati o ulozi Riefenstahl u nacističkom razdoblju. “Ne očekujem neka uznemirujuća otkrića – njena situacija između 1933. i 1945. godine već je briljantno istražena – ali očekujem da će slika koju imamo o Leni Riefenstahl i njenom radu postati mnogo jasnija”, rekao je.

Ipak, postoji zabrinutost da će sve ovo potaknuti novi val fanatizma slavljenja Trećeg Reicha, a neki su izrazili nelagodu što će Riefenstahline fotografije biti pohranjene u Muzeju fotografije Helmuta Newtona u Berlinu. Naime, Helmut Newton je bio židovski fotograf koji je još kao dječak 1938. godine bio prisiljen na bijeg iz nacističke Njemačke.

Odnos s Helmutom Newtonom

Brian Winston, profesor filma na sveučilištu Lincoln, izjavio je da je bio zaprepašten odlukom da se Riefenstahline radove smjesti zajedno s Newtonovim. “To je apsurdna i odvratna opscenost, da stvari Hitlerove omiljene filmašice dobiju dom u zgradi čovjeka koji je bio prisiljen pobjeći iz nacističke Njemačke jer je bio Židov”.

Ravnatelj muzeja Derenthal rekao je da je tajnica Gisele Jahn tvrdila da su Riefenstahl i Newton bili prijatelji, da je Newton bio posjetio Riefenstahl u Pöckingu te da su se čak i dopisivali. No jedino što postoji od dokaza su bilješke Newtona koji je napisao za Riefenstahl: “Draga Leni, izgledaš nevjerojatno glamurozno, a tek ​​te noge … jadna Marlene (odnosi se na njemačku glumicu Marlene Dietrich) će pozelenjeti od zavisti”.

Jedni su to uzeli kao dokaz bliske veze između Newtona i Riefenstahl, a drugi pak kao uspješni pokušaj fotografa da je nagovori da mu pristane pozirati za Vanity Fair. Fotografija je ispala zastrašujuće, pa se nagađa da joj je Newton tako uzvratio udarac. Naime, Riefenstahl je fotografirana kako pudra suho, staro, naborano lice, a njene oči se doimaju praznima, kao da ih nema. “Toliko o tome da su bili prijatelji. To je bila Newtonova konačna osveta nacističkoj gospođi”, rekla je Gladitz.