Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Izgleda da je obitelj Anne Frank od nacista htjela pobjeći u Ameriku, dva puta su pokušali doći do vize

Novo istraživanje pokazuje da ih je zaustavili američka birokracija i početak rata

ZADNJA IZMJENA: srp. 9, 2018
Foto: Wikipedia

Obitelj Anne Frank pokušala je pobjeći od nacista i emigrirati u Sjedinjene Američke Države, ali ih je zaustavila stroga emigracijska politika i izbijanje Drugog svjetskog rata, kaže najnovije istraživanje, a prenosi Mailonline. Annin otac, Otto, dva je puta prikupio papire potrebne za ishođenje američke vize, prije nego je obitelj 1942. godine bila prisiljena skrivati se, otkriva istraživanje Kuće Anne Frank u Amsterdamu i muzeja US Holocaust Memorial.

Obitelj svjetski poznate židovske djevojčice koja je pisala dnevnik i koja je umrla u koncentracijskom logoru Bergen Belsen, u dobi od 15 godina, pokušala je i nije uspjela dobiti vizu niti za Kubu. Svi napori obitelji Frank bili su uzaludni i Frankovi su se počeli skrivati od nacista 6. srpnja 1942. godine u Amsterdamu, prije 76 godina.

Njen otac ih je pokušao izvući još 1938.

Otac Anne Frank piše 1941. godine svome američkome prijatelju: “Prisiljen sam tražiti kako emigrirati i koliko mi se čini, Amerika je jedina zemlja gdje bismo mogli ići”. Njegovi napori da izvuče obitelj iz Nizozemske u Sjedinjene Države počeli su još 1938. godine kada je nacistička Njemačka anektirala Austriju i dio Čehoslovačke.

Te godine, 9.11. desila se Kristalna noć ili Noć slomljenog stakla, “spontani” protužidovski protesti razbijanja stakala židovskih trgovina, oskvrnuća njihovih groblja, spaljeno je 177 sinagoga, ubijen je 91 Židov, a 30 tisuća odvedeno je u koncentracijske logore.

Šanse za Ameriku bile su im prilično male

Gospodin Frank 1941. godine piše prijatelju Nathanu Strausu da je ispunio molbu u američkom konzulatu u Rotterdamu još 1938. godine. Spominje i da su svi papiri uništeni 20.5.1940. godine dok je obitelj Frank još bila na listi čekanja jer je američki konzulat razoren tijekom njemačkog bombardiranja.

Čak i da nije bilo tako, Frankovi bi vrlo teško mogli emigrirati u SAD. Stotine tisuća ljudi pokušavale su tada prebjeći u Ameriku svake godine, a Washington je izdavao samo 30 tisuća viza godišnje. Proces podnošenja molbe za vizu trajao je nekoliko godina, uz veliku količinu papirologije i garantnih pisama rodbine ili prijatelja u Americi.

Nacisti 1941. zatvorili američke konzulate

Čak i uz sve to podnositelji molbe bili bi odbijeni. Novo istraživanje fokusiralo se na garantna pisma, svjedočanstva o karakteru podnositelja molbe i druge dokumente koje su osigurale američke vlasti, rodne i vjenčane listove, plaćanje poreza i slično. Rat je dodatno zakomplicirao emigracijske napore.

Novi pokušaj Frankovih uslijedio je 1941. godine i propao je jer su nacisti zatvorili sve američke konzulate u okupiranoj Europi, pa tako i nizozemski. Te iste godine nije im prošla ni viza za Kubu. Iako Frankovima viza za Ameriku nije izričito odbijena, njihovi su napori osujećeni američkom birokracijom i ratom, pišu povjesničari.

Skrivali su se dulje od dvije godine

“Svi su njihovi pokušaju propali, i odlazak u ilegalu bio je posljednji pokušaj da pobjegnu od nacista”, kaže Annemarie Bekker iz Kuće Anne Frank. Obitelj se skrivala dulje od dvije ratne godine i tada je Anne pisala svoj dnevnik. Ali 4.kolovoza 1944.godine, nacisti su ih otkrili i deportirali u Auschwitz.

Jedino je Annein otac preživio rat. Anne i njezina sestra umrle su u koncentracijskom logoru. Poslije rata, gospodin Frank objavio je dnevnik svoje kćeri. Knjiga je postala simbolom nade i otpora, i prevedena je na veliki broj svjetskih jezika. Kuća u kojoj su se Frankovi skrivali pretvorena je u muzej.

Eva Benedik
Telegram autor
119 članaka Više o autoru