Izvukli smo nekoliko neugodnih zdravstvenih problema i bolesti koje možete naslijediti od svojih predaka

Imate očeve krasne plave oči, majčin osmijeh, a baka vam kaže kako jabuka ne pada daleko od stabla.

Većina nas može prepoznati tjelesne osobine, crte karaktera čak i bolesti koje je imao jedan ili drugi član obitelji. Nasljeđujemo dva para svakoga gena, jedan majčin, drugi sa očeve strane. Nekada ovi parovi direktno proizvedu nešto kao što je krvna grupa. Drugi puta, faktori okoliša i način života pomognu da se jezičac na vagi okrene prema nekom genu pa do izražaja dolaze stvari koje nisu tako očite.

Evo nekoliko stvari koje možete naslijediti od svojih predaka.

Visok kolesterol

Za visoki kolesterol krivimo uglavnom prehranu i stres ali ima slučajeva da kada je on genetski. Jedna od 500 osoba ima genetske mutacije koje rezultiraju stanjem koje se zove obiteljska hiperkolesterolemija. Ona povećava rizik preranog infarkta i moždanog udara. Ljudi koji ovo stanje imaju ne metaboliziraju kolesterol kako bi trebalo nego se on taloži na krvnim žilama. Oni mogu biti vegani i trčati maraton ali kolesterol će im zbog mutacije gena i dalje biti povišen.

Karcinom dojke sa očeve strane

Kada govorimo o karcinomu dojke, obično smo fokusirani na ženske članove obitelji. Ali mutacije BRCA1 i BRCA2 koje povećavaju rizike nastanka karcinoma dojke i jajnika, možemo naslijediti od oba roditelja. Muškarci koji imaju ove mutacije možda nikada neće oboljeti od karcinoma dojke jer je on kod muškaraca rijedak. Ali očevi mogu prenijeti mutacije kćerima koje tada imaju znatno povećan rizik nastanka određenih vrsta karcinoma. Muškarci koji naslijede ove mutacije u većem su riziku za karcinom prostate i pankreasa.

Ćelavost na muški način

Vjerovali ili ne, jedan je određeni gen koji ima ulogu u ćelavljenju i nalazi se u x kromozomu koji nasljeđujemo od majke. Ali prije nego okrivite majku, to nije jedini gen upleten u proces gubljenja kose, a svakako i faktori okoliša imaju značajnu ulogu.

Stanja koja u obiteljskoj povijesti bolesti nemate

Rizik da ćemo oboljeti od mnogih bolesti računa se po tome koliko je bolest prisutna u našem obiteljskom stablu. Ako, na primjer, imate u obitelji karcinom dojke, možda ćete trebati ranija i češća skeniranja, rano usvajanje promjena načina života ili u nekim slučajevima i preventivnu operaciju. Obiteljska povijest bolesti jest dobar početak ali ne kazuje uvijek cijelu priču. Neke genetske bolesti teže se otkrivaju.

Bolesti koje se prenose autosomno recesivno nasljeđuju se od roditelja koje nose mutirane gene, a koji su sami možda posve zdravi. Recesivni geni budu nadvladani dominantnim genima ali se i dalje prenose na druge generacije.

Oko 80 posto djece rođene sa recesivnom genetskom bolesti imaju dva zdrava roditelja i nikakve povijesti bolesti u obitelji. Ako su oba roditelja nositelji, čak i ako su oni zdravi, dijete ima 25 posto šanse da će naslijediti obje mutirane verzije i razboljeti se, neki puta od relativno benignih bolesti kao Wilsonova bolest koja utječe na sposobnost osobe da metabolizira bakar i koja se riješava smanjenjem izloženosti osobe bakru do ekstremno ozbiljne kao spinalna mišića atrofija koja ometa mozak beba da komunicira sa mišićima i najčešći je genetski uzrok dojenačke smrti.

Početak staračkog dijabetesa kod mlađih osoba

Dijabetes kao i visoki kolesterol, je određen složenom kombinacijom genetike i faktora okoliša ali u oko 5 posto slučajeva ljudi (uglavnom djeca ili tinejdžeri), imaju simptome nalik na dijabetes tipa II, a bez očitih rizičnih faktora kao pretilost ili neaktivnost. Do ovog dijabetesa dolazi zbog genetske mutacije. Bez genetskog testiranja ovim se ljudima često dijagnosticira dijabetes tipa II što može rezultirati time da dobijaju manje učinkovit tretman.

Netolerancija na laktozu odnosno tolerancija

Postoji rijetko stanje uzrokovano genetikom koje bebe čini netolerantnima na laktozu. Netolerancija na laktozu je uobičajena kod odraslih. Oko 65 posto odraslih ima smanjenu sposobnost probavljanja laktoze. Kada prestanemo piti majčino mlijeko, zapravo nam ne trebaju mliječni proizvodi. Gen koji trebamo za proizvodnju laktaze koja razgrađuje šećer u mlijeku, postaje manje aktivan kako starimo. No, neke odrasle osobe nastavljaju proizvoditi laktazu zbog genetske varijacije koja ih održava tolerantnima na laktozu.