Je li zagađenje zraka utjecalo na čuvene impresioniste?

Nova studija kaže da su impresionisti Turner i Monet slikali smog koji su vidjeli u Londonu i Parizu. Studija objavljena krajem siječnja u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, postavlja pitanje jesu li impresionisti možda prikazivali na svojim slikama onečišćenje zraka tijekom industrijske revolucije.

Klimatska znanstvenica Anna Lea Albright, glavna autorica studije, iz Ecole Normale Superieure u Parizu i Peter Huybers, klimatski znanstvenik s Harvarda, koautor studije, analizirali su 60 slika Turnera i 38 slika Claudea Moneta o znamenitostima u Londonu i Parizu. Ali što su točno tražili?

“Slab kontrast i bjelje nijanse obilježja su impresionističkog stila. To su također obilježja onečišćenja zraka, što može utjecati na to kako udaljena scena izgleda golim okom promatrača”, piše Science News.

Kruže razne teorije

Turnerova slika Apulija u potrazi za Apulom prikazuje krajolik bogat detaljima, mostove, drveće i ljude jasno definirane. A na maglovitoj slici Kiša, para i brzina konture su nejasne, mutnih rubova i slabo definiranih granica. Koristeći referentne fotografije snimljene u čistim i u zagađenim uvjetima, stručnjaci su stvorili “metriku za kontrast” koju su primijenili na slike. Podatke su usporedili s procijenjenim povijesnim razinama onečišćenja. Analiza rezultata pokazala je da su razine onečišćenja zraka u korelaciji sa “mutnijim konturama i bjeljom paletom boja.”

“Ovi rezultati pokazuju da slike Turnera i Moneta bilježe elemente atmosferske transformacije okoliša tijekom industrijske revolucije”, pišu ovi znanstvenici. Različite su teorije kružile svijetom povijesti umjetnosti kako bi se objasnio upravo ovaj fenomen impresionista, uključujući i ideju da se Turneru i Monetu vid pogoršavao kako su starili. Novo objašnjenje pruža alternativu koja se temelji na podacima.

Turner i Monet vjerno hvataju određenu stvarnost

“Impresionizam je često u suprotnosti realizmu ali naši rezultati naglašavaju da impresionistički radovi Turnera i Moneta također hvataju određenu stvarnost”, kazao je Huybers za The Washington Post. “Konkretno, čini se da su Turner i Monet realno prikazali kako se sunčeva svjetlost filtrira kroz dim i oblake.”

Ideja da su impresionističke ikone slikale baš ono što vide, izazvala je kritike. U The Washington Postu, kritičar umjetnosti Sebastian Smee upozorava na “brkanje unutarnjih kreativnih izbora s vanjskim poticajima”.

Ne odnosi se na čitavi impresionizam

Smee priznaje da veza između onečišćenja i radova impresionista postoji, ali preveliko stavljanje u obzir ovakvog tumačenja potkopava kreativnu različitost Turnera i Moneta. Kako bi se onda objasnili Monetovi zamagljeni lopoči koje je naslikao daleko od Pariza?

Autori studije se slažu da onečišćenje zraka može pojasniti samo dio razlika u kontrastu. Za Science News, Albright kaže da će različiti slikari slikati na sličan način kada im je okruženje slično. “Ali ne želim reći da možemo objasniti čitav impresionizam.”

Stručnjaci će ubuduće pratiti utjecaj klime na umjetnost

Sigurno je jedno, Europa je prolazila kroz velike promjene tijekom industrijske revolucije u 18. i 19. stoljeću. Turner i Monet rođeni su usred neviđenih promjena i primijetili bi kako se čisto nebo pretvorilo u maglovito.

U budućnosti, stručnjaci žele proučiti kako zagađenje i klimatske promjene utječu na rad današnjih umjetnika. Kako Huybers kaže za Hyperallergic “Zanimljivo je pogledati kako ljudi prikazuju svoju okolinu i kako okolina utječe na ono što odlučimo promatrati.”