Je li zbog sve većeg broja zaraženih koronavirusom zdravstveni sustav ugrožen?

Rast broja novozaraženih koronavirusom u Hrvatskoj i upozorenja da bi dnevne brojke mogle postati još dramatičnije, u prvi su plan doveli spremnost zdravstvenog sustava da izdrži pritisak, ukoliko se broj onih koji zbog Covida-19 trebaju bolničku skrbu bude rapidno povećavao.

Nekoliko stručnjaka zadnjih je dana u javnim nastupima procijenilo da nije nemoguće da Hrvatska uskoro zabilježi i više od dvije tisuće novih slučajeva zaraze dnevno, što ne znači, naravno, da će taj broj ljudi trebati i hospitalizaciju. No, povećanje dnevnih slučajeva može dovesti i do povećanja broja bolničkih pacijenata.

Ozbiljna upozorenja

Epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade, u nedjelju je ustvrdio da je zabrinut da bi moglo doći do preopterećenja zdravstvenog sustava, a zbog odnosa građana prema epidemiološkim mjerama. Upozorenje o mogućoj preopterećenja zdravstvenog sustava, nedavno je objavila i Vlada na svom Facebooku.

Broj ljudi na bolničkom liječenju varira: jučer ih je bilo 548, danas 439, a prije točno mjesec dana 288. Stanje u bolnicama i priprema bolničkog sustava za prihvat Covid-pozitivnih pacijenata bile su teme današnjeg sastanka ministra zdravstva Vilija Beroša i ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka s ravnateljima bolnica.

Što je dogovoreno?

Ključni dio dogovora odnosi se na funkcioniranje bolnica te osiguranje dodatnih kapaciteta za smještaj pacijenata oboljelih od Covida-19. Ravnatelji moraju povećati broj kreveta u primarno intenzivističko-respiratornim centrima, a sve zdravstvene ustanove pojačati svoje izolirajuće kapacitete u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima i stacionarnim odjelima kako bi bili spremni za eventualni prihvat većeg broja novooboljelih.

U KB Dubravi, koja je određena kao Covid bolnica, aktivirat će se dodatni kapaciteti, ali će se u jednom bloku nastaviti odvijati uobičajene zdravstvene aktivnosti. Općenito je Beroš govorio o tome da treba učiniti sve kako bi se izbjegao ‘zdravstveni lockdown’. Drugim riječima, da treba poduzeti sve mjere kako bi zdravstveni sustav i dalje mogao pružati skrb svim bolesnicima, a ne samo oboljelima od Covida-19.

Sve druge zdravstvene ustanove, iako će moći otpuštati svoje covid-pozitivne bolesnike i premještati ih u KB Dubravu, bit će obavezne povećati svoje izolirajuće kapacitete za covid-bolesnike. Iako su spremni i modeli da sve bolnice budu Covid-bolnice, ministar se nada da će se spriječiti širenje epidemije u tom opsegu.

Što rade druge zemlje?

Zbog naglog i ubrzanog rasta broja zaraženih, pojedine zemlje ponovno aktiviraju improvizirane bolnice, kako bi u nadolazećim tjednima imale dovoljno kapaciteta za prijem bolesnika.

Krajem prošlog tjedna u Češkoj je najavljeno da će vojska u Pragu početi graditi objekt za smještaj pacijenata izvan bolnica, s kapacitetom od 500 kreveta. U Poljskoj planiraju otvoriti privremenu bolnicu u dvoranama na nacionalnom stadionu u Varšavi, gdje će za početak također osigurati 500 kreveta.

Proboji u bolnice

Prošlog petka resorni ministar je izvijestio da je koronavirus u protekla dva tjedna ušao u veći broj bolničkih ustanova, i to nekoliko bolnica u Zagrebu, zatim u bolnicu u Osijeku, u Popovači, Našicama i Zaboku. Pritom je, za zdravstveni sustav i njegovu sposobnost da se nosi s pandemijom, poseban rizik širenje zaraze među medicinskim osobljem, koje onda, naravno, privremeno ne može raditi.

Beroš je danas nekoliko puta ponovio da infrastrukturni uvjeti, odnosno broj bolničkih kreveta, neće biti limitirajući čimbenik za prihvat bolesnika, budući da ih ima dovoljno, a postoji i mogućnost širenja kapaciteta. Ozbiljniji problem može biti eventualni nedostatak medicinskih djelatnika, zbog razboljevanja ili samoizolacije.

No, više od 1200 njih je preboljelo koronavirus, pa mogu biti temelj za pružanje zdravstvene zaštite, napomenuo je Beroš. Najavio je i mogućnost razmjene zdravstvenog kadra između različitih regija, jer se nadaju da neće svi dijelovi Hrvatske u isto vrijeme biti jednako pogođeni pandemijom.

Zabrana zapošljavanja

Iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske danas je upućen zahtjev Vladi da hitno ukine zabranu zapošljavanja u sustavu zdravstva i socijalne skrbi. Predsjednik Sindikata Stjepan Topolnjak za Telegram je pojasnio da ta zabrana nije apsolutna jer se u zdravstvu ipak može zaposliti nove djelatnike posebnom odlukom ministra.

U praksi se, tvrdi, zapošljavanje odobrava samo za medicinsko osoblje. Iako medicinara doista nedostaje, Topolnjak napominje da se zbog zabrane sve snažnije osjeća i nedostatak ljudi iz nezdravstvenih profesija, bez kojih bolnice također ne mogu funkcionirati.

Ravnatelj HZJZ-a danas je, pak, izvijestio da je ministar dosad potpisao više od sto suglasnosti za zapošljavanje u zavodima za javno zdravstvo, što se uglavnom odnosi na epidemiološku i mikrobiološku struku.

Stare boljke zdravstva

Usred pandemije, zdravstveni sustav suočava se i sa starim problemima, a jedna od njih su dugovi bolnica prema veledrogerijama. Predstavnici HUP Koordinacije veledrogerija danas su napustili sastanak s ministrima Zdravkom Marićem i Vilijem Berošom jer im, kažu, “nije ponuđeno rješenje za alarmantnu situaciju”.

U priopćenju iz HUP-a navodi se da su dugovanja bolnica prema veledrogerijama trenutno pet milijardi kuna, “a mjesečno dug raste za više od 300 milijuna kuna”. Ponuđena im je, dodaju, trenutna uplata 200 milijuna kuna, što ne smatraju rješenjem.

Ministar Beroš tvrdi da sastanak nije naprasno završio te da je ministar financija ponudio sumu koja je u ovom trenutku realna i moguća. Dodatna sredstva, koja će jamčiti neometanu opskrbu bolničkog sustava lijekovima, trebala bi biti osigurana rebalansom proračuna, najavio je Beroš.