Jedan muzej u Njemačkoj namjerno je izložio krivotvorena djela. Iza svega se krije super priča
Dosta dugo su sumnjali u autentičnost nekih djela
Kada muzej otkrije krivotvorinu u svojoj zbirci, osoblje obično brzo uklanja artefakt uz mješavinu srama i razočarenja. Muzej Ludwig u Koelnu, međutim, ima sasvim drugačiji, pionirski, pristup krivotvorinama, pretvarajući ono što bi trebalo biti sramota njemačke kulturne institucije, u fokus nove izložbe.
Na izložbi Ruska avangarda: Originalno i lažno, publika može istražiti izbor djela iz osobne zbirke Petera i Irene Ludwig koji su muzej osnovali sedamdesetih godina. Do danas, piše The New York Times, stručnjaci su procijenili da su 22 slike od 49 ispitanih ruskih avangardnih slika od 100 koje je Irene ostavila galeriji nakon smrti 2010. godine, krivo atribuirane.
Dugo su sumnjali u autentičnost
Korištenjem rentgenskog i infracrvenog skeniranja, mikroskopskom analizom i drugim metodama ustanovljeno je da su djela krivotvorine. Izložba će trajati do 3. siječnja, a izložene su i slike koje su pogrešno pripisane umjetnicima kao El Lissitzky, Ljubov Popova i Olga Rozanova, uz autentične originale.
“Imamo prekrasne slike i naši posjetitelji očekuju da na zidovima vise autentične stvari”, kaže Rita Kersting, zamjenica ravnatelja muzeja Ludwig. “Dugo smo sumnjali u određene slike. A ovakvo javno prikazivanje je način da to pomirimo”. Rusko tržište avangardne umjetnosti preplavljeno je pogrešno atribuiranim djelima.
Početkom 20.stoljeća umjetnici Kazimir Malevich, Aleksandar Rodčenko i Natalija Gončarova stvorili su izuzetno utjecajne geometrijske apstrakcije, ali su se suočili s oštrom cenzurom koja se pojačala dolaskom Staljina. Ta ograničenja dovela su do porasta trgovine krivotvorinama.
Crno tržište prepuno je krivotvorina
Na crnome tržištu poduzetni kriminalci redovito su iskorištavali nedostatak službene dokumentacije ili porijekla djela kako bi plagirali i preprodavali krivotvorene kopije. “U takvim uvjetima krivotvoritelji su mogli djelovati praktički nesmetano”, piše u katalogu izložbe Konstantin Akinsha, direktor ruskog istraživačkog projekta avangarde.
Belgijski Muzej likovnih umjetnosti u Ghentu, 2018. godine postao je predmet kontroverzi nakon što je ocijenjeno da su brojna djela na njihovoj izložbi ruske avangardne umjetnosti vrlo upitna, piše Times. Ravnatelj muzeja zbog takvog nereda je podnio ostavku, a kolekcionari koji su posudili krivotvorine, uhapšeni su, pisao je tada Artnet News.