Jedna američka studija sugerira da usporeni hod ukazuje na povećanu opasnost od pojave demencije

Sporije hodanje, kako starimo, poznato je kao znak upozorenja na slabost koja bi mogla dovesti do padova i drugih invaliditeta. Nova istraživanja na malim skupinama starijih ispitanika pokazala su da sporiji hod, iz godine u godinu, može biti znak kognitivnog otklona, objavio je CNN.

Studije kažu da se to možda dešava zbog smanjenj desnog hipokampusa, dijela mozga povezanom s pamćenjem. No, ne predviđaju svi znakovi kognitivnog otklona kasniju demenciju. Naime, samo 10 do 20 posto ljudi u dobi od 65 i više godina s blagim kognitivnim oštećenjem razvije demenciju tijekom naredne godine dana. U mnogim slučajevima simptomi mogu ostati nepromijenjeni ili se čak poboljšati.

Loša vijest za one koji sporo hodaju

Nova studija provedena na gotovo 17.000 odraslih osoba, starijih od 65 godina, iz Amerike i Australije, otkriva da ljudi koji hodaju oko 5 posto ili više sporije svake godine pokazuju i znakove sporije mentalne obrade podataka, i najvjerojatnije će razviti demenciju. Studija je objavljena jučer u časopisu JAMA Network Open. “Ovi rezultati ističu važnost hoda u procjeni rizika pojave demencije”napisala je autorica Taya Collyer, sa Sveučilišta Monash u Australiji.

“Studija je otkrila da je najveći rizik demencije bio kod osoba koje su i sporije hodale i pokazale određene znakove kognitivnog pada” napisao je profesor gerijatrije i neurologije na Albert Einstein College of Medicine u Bronxu, dr. Joe Varghese, koji nije bio uključen u ovu studiju.

Dvostruka veza između brzine hoda i opadanja pamćenja predviđa kasniju demenciju, otkrila je analiza iz 2020. godine. “Ipak, unatoč ovim nalazima, disfunkcija hoda ne smatra se ranom kliničkom značajkom pacijenata s Alzheimerovom bolešću” piše Varghese.

Kako spriječiti propadanje mozga?

Postoje i stvari koje možemo učiniti da usporimo propadanje mozga koje nastupa sa starenjem. Aerobna vježba povećava veličinu hipokampusa, poboljšavajući aspekte pamćenja.

Aerobno vježbanje povećalo je volumen desnog prednjeg hipokampusa za 2 posto čime je usporen gubitak mozga povezan sa starenjem, za jednu do dvije godine, pokazuje kliničko ispitivanje iz 2011.godine. Ljudi koji su radili samo vježbe istezanja, za usporedbu, imali su približan pad od 1.43 posto u istom razdoblju.

Aerobna vježba je vrsta vježbanja u kojoj se broj otkucaja srca povećava, disanje ubrzava ali ne toliko da ne bi mogli nastaviti funkcionirati. Vrste aerobnih vježbi su brzo hodanje, plivanje, trčanje, bicikliranje, ples, kickboxing kao i kardiosprave traka za trčanje, veslanje ili penjanje stepenicama.