Jedna španjolska studija sugerira da kava može imati vrlo loš učinak na ljude koji imaju Alzheimera
Dugotrajno unošenje kofeina pogoršava anksioznost
Medicinske vijesti često izvještavaju o studijama koje pokazuju cijeli niz zdravstvenih prednosti pijenja kave. Novo istraživanje, međutim, sugerira da šalica omiljenog napitka može imati i tamnu stranu jer je ovo istraživanje pokazalo da dugotrajni unos kofeina može pogoršati simptome Alzheimerove bolesti, javlja Medical News Today.
Istraživanje provedenom na miševima koji boluju od Alzheimera, pokazalo je da dugotrajno unošenje kofeina pogoršava anksioznost. Rezultati studije, koju su proveli dr. Lydia Gimenez-Llort sa sveučilišta Autonoma de Barcelona iz Španjolske i njezine kolege, nedavno su objavljeni u časopisu Fronitiers in Pharmacology.
Pojačan strah od nepoznatog
Najčešći simptom Alzheimera je gubitak pamćenja ali bolest nosi i cijeli niz drugih simptoma uključujući iluzije, halucinacije, razdražljivost, tjeskobu i depresiju. Prethodna istraživanja pokazuju da kava može smanjiti rizik nastanka Alzheimerove bolesti i drugih demencija, ali za osobe koje je već imaju, kofein predstavlja opasnost, tvrde autori.
Miševi ne samo da pokazuju tipične kognitivne probleme, oni iskazuju i cijeli niz drugih simptoma povezanih s bolešću, pa je pitanje mogu li se prednosti kofeina nadoknaditi njegovim negativnim učincima. Miševi su dnevno uzimali oko 1,5 miligrama kofeina, što kod ljudi odgovara količini od 500 miligrama ili pet šalica kave na dan. Kod miševa s Alzheimerom simptomi anksioznosti i neofobije, odnosno straha od nepoznatog, pojačali su se u usporedbi sa životinjama koje nisu konzumirale kofein.
Moćan spoj s višestrukim učinkom
Dr. Gimenez-Llort kaže da s konzumacijom kave i drugih kofeinskih napitaka, kod kojih nema zakonske regulative, trebamo biti oprezni kod ljudi koji boluju od Alzheimera. “Naši rezultati pokazuju da je kofein moćan spoj s višestrukim učinkom”, kažu autori.
“Nagađamo da tijekom konzumacije kofeina pogoršanje anksioznosti kod već oboljelih ljudi može utjecati na korisne kognitivne efekte do te mjere da simptomi krenu u suprotnom smjeru.”