Nekad je nužno odabrati stranu

Jedno istraživanje otkriva na koji nam način meditacija točno mijenja mozak

Meditacija, bez obzira jeste li stručni u njoj ili tek početnici, potiče znatne promjene

FOTO: Caleb Roenigk/Flickr

Stručnjaci desetljećima tvrde da meditacija može imati značajne zdravstvene učinke kod ljudi. Osobe koje ponekad meditiraju kažu kako im se smanjila razina stresa, dok na primjer, osobe koje često meditiraju kažu kako im je meditacija pomogla da postignu uspjeh u nekim izazovnim situacijama, prenosi The Business Insider.

Znanstvenici su nedavno došli korak bliže u otkrivanju na koji način meditacija može biti korisna za nas. Istraživanje koje je ovaj mjesec objavljeno otkriva da meditacija, bez obzira jeste li stručni u njoj ili tek početnici, potiče znatne promjene na dva ključna načina, prenosi The New York Times.

Prvi ukazuje na to da tijekom meditacije dolazi do veće komunikacije između dvije regije mozga koje su zadužene za samokontrolu i fokusiranje. Lijevi prefrontalni korteks aktivniji je kada koristimo samokontrolu, a mreža za zadani način rada mozga aktivnija je kada se fokusiramo na misli.

35 ispitanika s problemima sa stresom

Drugi ukazuje na smanjivanje razine supstance IL-6 u krvi koja je povezana sa stresom i upalama i koja se može iskoristiti kao rani indikator potencijalnih zdravstvenih problema.

U svom istraživanju profesor psihologije i voditelj Health and Human Preformance laboratorija na Sveučilištu Carnegie Mellon J. David Creswell zajedno je sa svojim timom proučavao 35 ispitanika koji su rekli da imaju problema sa stresom.

Nazareth College/Flickr

Creswell je ispitanike podijelio u dvije grupe. Jedna grupa je imala trodnevni trening meditacije dok je druga imala trodnevni lažni trening u kojem su naučeni samo kako da si skrenu pažnju od stresa šalama i razgibavanjem.

Razlike u mozgu

Nakon tri dana obje grupe su rekle kako se osjećaju bolje, ali slike njihovog mozga i testovi krvnih uzoraka sugerirali su da postoje značajne razlike između grupe koja je naučila kako se stvarno meditira i grupe koja je samo naučila kako skrenuti pažnju.

Znanstvenici su kod osoba koje su iskusile pravu meditaciju otkrili da postoji veća aktivnost u dijelovima mozga koji su povezani sa samokontrolom i fokusom. Četiri mjeseca kasnije te osobe su u krvi imale manju razinu supstance povezane sa stresom.

Otkriće je dalo uporište prethodnim istraživanjima koja su sugerirala da meditacija može imati nekoliko korisnih učinaka. Richard Davidson, neuroznanstvenik sa sveučilišta Wisconsin, 2008. godine započeo je 12-godišnju studiju o meditaciji i suosjećanju koja je uključivala eksperiment u kojem su uspoređivane osobe koje imaju mnogo iskustva u meditaciji i one koje nisu imale nikakva iskustva.

Meditiranje poboljšava procese u mozgu

Kada su obje grupe bile izložene zvukovima nekoliko glasova pod utjecajem stresa, dvije regije mozga za koje je poznato da su povezane s empatijom bile su aktivnije kod onih koji meditiraju nego kod osoba koje to ne rade.

To je sugeriralo da osobe koje redovno meditiraju imaju izraženiju sposobnost da odgovore na osjećaje drugih ljudi i pokažu empatiju bez da pritom budu preplavljeni emocijama.

Davidson je također istaknuo da kada je izložio meditante vanjskim podražajima kako bi ih prestrašio i iznenadio tijekom njihove vježbe, oni su se puno manje prepuštali podražajima od osoba koje nisu meditirale.

Može smanjiti depresiju i anksioznost

Bangkok, Thailand Ignas Kukenys/Flickr

Nekoliko manjih studija koje su proučavale budističke svećenike također su ukazale na ideju da nam meditiranje pomaže da poboljšamo procese u kojima mozak prima nove informacije i pomaže nam da donesemo neku odluku.

Nekoliko studija sugerira da meditacija može smanjiti depresiju i anksioznost. Meditacija općenito može pomoći ljudima da se nose sa psihološkim stresom, iako je još uvijek potrebno više istraživanja kako bi se otkrilo na koji način meditacija može pomoći u gradnji pozitivnog mentalnog zdravlja.