Jesenski val epidemije u Europi sve je gori. Živimo li već sad u novom lockdownu?

Njemačka kancelarka Angela Merkel nedavno je upozorila da je pred Njemačkom teško razdoblje u borbi protiv širenja zaraze koronavirusom. Suzbijanje zaraze je utrka na duge pruge, kazala je svojim sugrađanima najmoćnija političarka Europe.

Njezine riječi ovih se dana potvrđuju u praksi: iz dana u dan u Europi se ruše neslavni rekordi – nakon Francuske, Nizozemske, Češke, Austrije, Slovenije, Hrvatske… i Njemačka je danas, sa 6.638 novozaraženih, premašila raniju najvišu brojku s kraja ožujka.

Suočene s velikim rastom broja zaraženih i neizvjesnim predviđanjima o daljnjem tijeku pandemije, europske vlade ubrzano uvode osjetno strože mjere. Europljani se ponovno privikavaju na brojna ograničenja u svakodnevnom životu. Od obaveza nošenja maski, preko zatvaranja kafića, do zabrana većih okupljanja – izdvojili smo mjere koje su u posljednje vrijeme uvedene u europskim državama.

Njemačka: stroža mjerila

Kancelarka Merkel održala je maratonski sastanak s čelnicima saveznih pokrajina: o novim mjerama dogovarali su se čak osam sati, a ishod su značajno pooštrene restrikcije koje će se početi primjenjivati u područjima s ubrzanim širenjem zaraze. Njemačka je dosad imala relativno niske stope novih slučajeva, ali se situacija – kako je pokazao i današnji rekord – rapidno može promijeniti.

Na sastanku je, kako javljaju mediji, dogovoreno da će svih 16 saveznih pokrajina uvoditi usklađene restrikcije u rizičnim područjima. Tamo gdje broj oboljelih prijeđe 50 na sto tisuća stanovnika u roku od tjedan dana, ugostiteljskim objektima bit će ograničeno radno vrijeme do 23 sata. Ujedno, broj ljudi na okupljanjima neće smjeti prijeći deset, a na privatnim okupljanjima smjet će biti članovi najviše dvaju kućanstava.

Nešto blaže mjere primijenjivat će se u manje rizičnim regijama, tamo gdje broj zaraženih u tjedan dana prijeđe 35 na sto tisuća stanovnika. Odmah će postat obavezne maske na mjestima gdje su moguće gužve. Okupljanja će biti ograničena na 25 ljudi, a privatna na 15.

Francuska: policijski sat

Za milijune Francuza od subote je ponovno na snazi policijski sat. Od devet sati navečer do šest ujutro stanovnici Pariza i još osam velikih gradova, poput Lyona, Marseillea i Toulousea, neće smjeti izlaziti iz svojih kuća, osim kad imaju opravdan i bitan razlog. Kažna za kršenje te zabrane iznosi 135 eura. Ujedno, restorani, kafići, kazališta, kina i tako dalje, moraju se zatvoriti u devet navečer.

Policijski sat, koji po izračunu tamošnjih medija zahvaća gotovo trećinu francuskih građana, bit će na snazi barem četiri tjedna. Nove restrikcije najavio je u srijedu francuski predsjednik Emmanuel Macron. U televizijskom obraćanju pozvao je sugrađane i da ograniče svoja privatna okupljanja na šestero ljudi i da pritom nose maske.

Nizozemska: djelomični lockdown

Od srijede su u Nizozemskoj na snazi osjetno strože restrikcije koje je premijer Mark Rutte opisao kao “djelomični lockdown”. Ne radi se o potpunom zatvaranju, kao proljetos, ali su, primjerice, zatvoreni barovi i restorani (dozvoljena im je dostava), dok su hoteli stali otvoreni, no u njihove ugostiteljske objekte smiju samo hotelski gosti.

Nadalje, zabranjena je prodaja alkohola u večernjim i noćnim satima – sličnu mjeru zadnjih su dana donijele lokalne ili nacionalne vlasti i u nekim drugim državama – a na javnim mjestima ne smije se okupiti više od četiri osobe. Nizozemske vlasti namjeravaju propisati obvezu nošenja maski u zatvorenim prostorima, ali mediji javljaju da će to stupiti na snagu kada se riješi pravna strana te obveze.

Italija: bez zabava i gužvi

U proljetnom valu pandemije Italija je bila najpogođenija europska zemlja iz koje su svakodnevno stizale potresne vijesti. Uvođenjem jedne od najstrožih karatena na svijetu, talijanska vlada uspjela je do ljeta staviti pandemiju pod kontrolu. Podaci Europskog centra za spriječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), svrstavaju Italiju među zemlje koje se uspješnije bore s aktualnim širenjem zaraze.

Ali, brojke i u toj zemlji rastu, pa je vlada u Rimu ovoga tjedna postrožila mjere. Zabranili su zabave u restoranima, klubovima i na otvorenom, a nakon 21 sat dozvolili su da poslužuju samo one koji sjede za stolom, kako bi spriječili veća okupljanja ljudi na terasama. Građanima se preporuča da kod kuće ne ugošćuju više od šest ljudi u isto vrijeme te da pritom nose maske. Maske su od ranije obavezne i vani, a prema medijskim izvješćima, kazne za ignoriranje ove obveze kreću se i do tisuću eura.

Španjolska i Portugal

Iz Španjolske stižu izvješća o lokalnim restrikcijama: vlada je nedavno proglasila izvanredno stanje u Madridu i tako ograničila kretanje njegovim stanovnicima, koji smiju napuštati grad samo u opravdanim slučajevima. Ta odluka će biti na snazi najmanje dva tjedna. Ujedno je ograničeno i okupljanje na šest osoba, dok su maske obavezne od ranije. U Kataloniji je, pak, na dva tjedna zatvaraju kafići i restorani, kojima je dozvoljena tek dostava.

U Portugalu su okupljanja ograničena na petero ljudi, osim, primjerice, vjenačanja koja zasad mogu imati do 50 gostiju, uz poštivanje protuepidemijskih mjera. Europski mediji javljaju da portugalska vlada razmatra mogućnost da traži odobrenje parlamenta kako bi anti-korona aplikacija postala obavezna za državnu administraciju, škole i radna mjesta.

Češka: improvizirane bolnice

Zbog rapidnog pogoršanja zdravstvene situacije, i češka se vlada ovog tjedna odlučila na drastično pooštravanje mjera, ali i izgradnju improviziranih bolnica kako bi bili spremni za prihvat većeg broja pacijenata. Do početka studenog ponovno su zatvorili barove, restorane i klubove. Škole prelaze na nastavu na daljinu, dok dječji vrtići ostaju otvoreni.

Javna okupljanja bit će ograničena na šest osoba. Na javnim mjestima bit će zabranjeno konzumirati alkoholna pića. Maske su obavezne i na stanicama javnog prijevoza. Vlada najavljuje da će početkom studenog sigurno otvoriti jedino škole, a ublažavanje ostalih pravila ovisit će o epidemiološkoj situaciji.

Slovenija: zabrana kretanja

Ubrzano širenje zaraze i zabrinjavajuće brojke nagnali su i slovensku vladu da od ovog tjedna ograniči kretanje stanovnika nekih regija, propiše obvezu nošenja maske na otvorenom i škole dijelom vrati na online nastavu.

Strože mjere odnose se na regije koje su u takozvanoj crvenoj zoni po broju novih slučajeva u zadnjih 14 dana, a počinju se primjenjivati od petka. Zabranjeno je kretanje između sedam takvih regija, a na njihom području okupljanje je ograničeno na deset osoba, dok je nošenje maski obavezno i na otvorenom. Od ponedjeljka će ponovno biti uvedena nastava na daljinu za učenike od petog razreda na dalje.

Živi li Europa u lockdownu?

Mada pooštrene mjere diljem Europe sve više nalikuju na uvjete pod kojima smo živjeli prije šest mjeseci, tek ih rijetki političari u javnom diskursu opisuju pojmom “lockdown”. Taj pojam u javnosti zasigurno izaziva određeni negativan efekt, s obzirom da je u proljeće podrazumijevao gotovo potpuno gašenje društvenog i gospodarskog života.

Dok je nizozemski premijer neki dan nove mjere otvoreno nazvao “djelomičnim lockdownom”, drugi europski političari, poput Merkel, Macrona ili talijanskog premijera Contea izbjegavaju koristiti tu riječ u kontekstu novih mjera. Dapače, glavna je poruka da nove mjere služe kako bi se – izbjegao “potpuni lockdown”.

Ima li stvarne razlike?

Točno je da postoje bitne razlike između proljetnih i sadašnjih ograničenja. Primjerice, većina država opire se mogućnosti da ponovno zatvore škole – tek nekoliko njih, kako smo vidjeli, uvelo je nastavu na daljinu – jer smatraju da su škole ključne za funkcioniranje gospodarstva općenito te zadržavaju javni prijevoz. To je slučaj čak i u Nizozemskoj, koja je, prema riječima premijera, u djelomičnom lockdownu.

Osim toga, više se pozornosti pridaje lokaliziranim i ciljanim mjerama, uglavnom (zasad) vremenski ograničenim. Policijski sat u Francuskoj, zatvaranje ugostiteljskih objekata u Kataloniji i tako dalje – radi se o strogim mjerama, ograničenim vremenski (dva, odnosno četiri tjedna), ali i zemljopisno. Ipak, pojedine mjere, poput maski ili zabrane točenja alkohola, imaju opći karakter.

A što je s Hrvatskom?

Isto je tumačenje prisutno i u Hrvatskoj. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak prije tjedna dana je izjavio da će biti napravljeno sve kako bi se izbjegla nova karantena, mada ni tu opciju nije sasvim isključio.

No, potpredsjednik Vlade Davor Božinović bio je puno izravniji: “Lockdown ne pada nikome na pamet”, izjavio je na Hrvatskom radiju, procijenivši da su propisane mjere maksimum kako bi gospodarske aktivnosti mogle funkcionirati.