Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Jeste li na društvenim mrežama primijetili profil Krešo Krijesnica? S Agronomije tako pokušavaju spasiti svjetleće bubice

Ekipe s Agronomije i australskog sveučilišta u misiji su spašavanja krijesnica

ZADNJA IZMJENA: svi 24, 2019
Foto: Flickr

Krijesnice ili svjetlice, koje su nam nekad uljepšavale ljetne večeri, gotovo su nestale, što je zabrinulo znanstvenike i studente Agronomskog fakulteta iz Zagreba i australskog Sveučilišta u Wollongongu te su pokrenuli kampanju pod nazivom “Krešo krijesnica – Želimo spriječiti nestanak svjetla našeg djetinjstva”. Jedna od inicijatorica kampanje dr. Darija Lemić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta rekla je kako se teško pomiriti s nestankom ‘živih lampica’ kao iz bajke koje je stvorila sama priroda.

“To želimo promijeniti, želimo da krijesnice ne ostanu samo dio naših sjećanja”, rekla je dr. Lemić i dodala kako su krijesnice kukci koji žive na svim kontinentima s tropskom i umjerenom klimom. U zatku imaju svjetlosni organ, a njime proizvode djelotvorniju svjetlost od žarulje jer u njoj nema nimalo topline. Proizvodnja svjetla krijesnicama služi za komunikaciju, pronalaženje partnera i parenje te katkad za upozoravanje predatora kako bi zaštitile sebe ili svoje stanište, objasnila je dr. Lemić.

Trebaju pomoć građana

U Hrvatskoj obitavaju dvije vrste krijesnica – ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). Naziv „ivanjska“ krijesnice su dobile njihova zbog prvog leta koji počinje oko Svetog Ivana, potkraj lipnja, zbog čega ih se nerijetko naziva ivanjskim kukcima. Dr. Lemić smatra da se broj tih kukaca smanjuje zbog utjecaja čovjeka. Krijesnice žive na vlažnim i toplim mjestima kao što su šumarci u blizini vode. Urbanizacija i gradnja novih objekata smanjuje broj njihovih staništa. Svjetlosnim onečišćenjem njihova se populacija također smanjuje jer se svojim sjajem koriste za traženje partnera i parenje.

“Pokrenuli smo kampanju ‘Krešo krijesnica’ u suradnji s kolegama iz Australije, ali nam je pritom nužna i pomoć građana, koji nam tijekom ljeta mogu dojaviti gdje krijesnice još obitavaju”, rekla je dr. Lemić. Pozvala je hrvatske građane da obavijesti o krijesnicama mogu poslati na Facebook stranice (Krešo Krijesnica), Instagram stranice (Krešo Krijesnica) i Twitter (#crofirefly), ili neposredno na njihove elektroničke adrese.

Kaže kako bi im bile dragocjene fotografije te podatci o mjestu, vremenu i datumu te, ako je moguće, o broju zapaženih krijesnica. Na taj će način, istaknula je, pomoći njihovoj djelotvornijoj zaštiti u Hrvatskoj i Europi. Ujedno je pozvala građane da pripaze pri korištenju pesticida te da sadnjom visokoga grmlja i cvijeća pruže krijesnicama dom i sklonište. Elektroničke adrese na koje građani mogu poslati informacije su: [email protected], [email protected], [email protected] i [email protected].

Željka Orešković
Telegram autor
181 članak Više o autoru
Više s weba