Jeste li se ikada pitali zašto imamo otiske prstiju i kako uopće nastaju? Evo kratke priče

Što sve utječe na detalje otiska?

Fingerprint seamless background on square shape.
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Otisci prstiju počinju se oblikovati prije nego što smo se rodili, piše The Conversation. Kada fetus počne rasti, vanjski sloj kože je posve gladak. Poslije otprilike 10 tjedana, dublji sloj kože, bazalni sloj, počinje rasti brže od slojeva iznad njega pa se stvaraju zavijutci i nabori, odnosno papilarne linije.

Ovi nabori na koncu uzrokuju da se površinski slojevi kože također savijaju, u vrijeme kad fetus ima 17 tjedana, otprilike na pola trudnoće, uspostavljaju se otisci prstiju. Vlaga i masnoća na prstima zbog tih neravnina ostavljaju tragove na površinama koje dotičemo.

Nitko nema iste otiske prstiju

Iako ovo sve zvuči slučajno, na ukupnu veličinu i oblik otisaka prstiju utječu geni koje smo dobili od roditelja. Tako da neke obrasce otisak prstiju dijelimo s članovima obitelji. Osim gena, na detalje otisaka prstiju utječu i mnogi drugi faktori. Oblik i veličina krvnih žila u koži, brzina rasta različitih slojeva kože i kemijsko okruženje unutar maternice imaju važnu ulogu. Nitko nema iste otiske prstiju, čak ni identični blizanci.

Tek je 2015. godine velika dugotrajna studija pokazala da su otisci prstiju stabilni tijekom života osobe. Otisci su vidljivi na površinskom sloju kože ali je obrazac zapravo šifriran ispod toga. Čak i da imate veću ozljedu kože, otisci će se vratiti kad vanjski sloj zacijeli iako možda imate ožiljak. Otisci prstiju su posve jedinstveni i nastaju prije nego se rodimo. Bez obzira na to koliko ste se promijenili kako odrastate, otisci uvijek ostaju isti.

Čemu uopće služe otisci?

Nitko ne zna čemu otisci prstiju zapravo služe. Dugo se mislilo da otisci pružaju trenje koje nam pomaže da rukama prianjamo uz predmete. To ima smisla jer i životinje imaju otiske prstiju, uključujući mnoge druge primate, majmune, koale i sve koji se penju na drveće. Koalini i ljudski otisci su toliko slični da ih ni stručnjaci ne mogu razlikovati.

Nedavna studija otkrila je da otisci zapravo ne pomažu ljudima da drže stvari, barem ne stvari s glatkim površinama. Druge mogućnosti su da poboljšavaju osjet dodira ili da pomažu zaštiti prste od ozljeda. Ali znanstvenici tek nagađaju.

Mogu otkriti otiske stare desetljeće

Policija koristi otiske prstiju za hvatanje kriminalaca još od drevne Kine, preko 2000 godina. Taj jedinstveni kod koji svatko od nas ima može se koristiti za otključavanje telefona ili pristup u područje ograničenog ulaska. U Malawiju su otisci prsti korišteni za prepoznavanje poljoprivrednika koji su uzeli zajmove. Mogu se uzimati i kod beba i koristiti za pristup evidenciji o imunizaciji.

Forenzičari mogu otkriti otiske prstiju starije od 10 godina pa mogu rješavati zaista stare zločine, novom tehnikom koja pomoću kemikalije koja mijenja boju, može mapirati znojne žlijezde unutar otisaka. Te plitke brazde mogu otkriti tragove ilegalnih droga kokaina i heroina. Stručnjaci mogu prepoznati čak i tko je bacio neki kamen.