Još uvijek ne znamo koji soj virusa kruži Hrvatskom. Znanstvenik tvrdi da Vlada ne da 40.000 kn za istraživanje

Ugledni znanstvenik tvrdi kako se zapravo vrlo malo zna o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj

ZADNJA IZMJENA: ruj 3, 2020
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Što se upravo događa s koronavirusom:

Broja aktivnih slučajeva u Hrvatskoj popeo se na 2566, a još uvijek ne znamo koji soj virusa je dominantan u Hrvatskoj. Dr.sc Oliver Vugrek, voditelj Laboratorija za naprednu genomiku pri Institutu “Ruđer Bošković”, kaže kako bi se to moglo saznati, ali Vlada za to ne da financijska sredstva, piše Slobodna Dalmacija.

A koliko novaca je potrebno? “Oko 40 tisuća kuna za 50 uzoraka. Uzeli bismo uzorke virusa, recimo, iz Splita, Zagreba, Osijeka, Dubrovnika, Rijeke i znali bismo trenutačno stanje, tj. koji je dominantan soj na području Hrvatske. Ako želimo još bolje statističke podatke, mogli bismo sekvencionirati 100-200 uzoraka itd”, objašnjava Vugrek.

Ne zna se stanje u Hrvatskoj

Vugrek je sa suradnicima, inače, proveo detaljnu analizu genoma virusa SARS-CoV-2. Nažalost s istraživanjem je morao stati zbog nedostatka financijskih sredstava. Istraživanje je proveo u travnju, ali naglašava kako epidemiološka situacija više nije ista.

“Ne znamo kakvo je aktualno stanje u Hrvatskoj, ni koji je SARS-Cov-2 soj trenutačno dominantan. Nismo imali sredstava za daljnja istraživanja. Soj koji je bio dominantan u Europi u ožujku i travnju je isti soj koji je bio i kod nas dominantan u to vrijeme”, objašnjava Vugrek i dodaje kako taj soj više nije dominantan:

“Naime, novi soj koji se brže širi je tako postao dominantan među okvirno 37.000 analiziranih genoma virusa (znanstveni rad o tome je objavljen u vrlo kvalitetnom časopisu Eurosurveillance). Ne znamo je li taj novi soj prisutan i u RH i je li postao prevladavajući i kod nas”.

Za to nema sredstava

Upravo za pronalazak dominantnog soja Vugrek bi trebao 40.000 kuna, ali nema ih. Informacije o dominantnom spoju bitne su kod nabavljanja cjepiva, ali kako Vugrek kaže, za tako bitnu stvar vladajući nemaju novac.

“Ako ćemo uvoziti cjepivo, onda se mora znati koji je soj prevladavajući na našem području, te kontinuirano obavljati takva istraživanja, jer virus mutira i moramo ga znanstveno pratiti. Možda je u Hrvatskoj i neki endemski soj, tko zna… To nije nikakav veliki novac, možda radi netko na tome u RH, uglavnom, po mojim saznanjima, nema aktualnih podataka”, kaže Vugrek.

Dodaje i kako su se javljali na natječaje Hrvatske naklade za znanost, ali nisu prošli. “To je dovoljan znak koliko se cijeni to što radimo, iako je u svijetu analiziranje i sekvencioniranje virusa – prioritet. Primjerice, više sekvenci virusa od nas ima Bosna i Hercegovina”, kaže.

Sam je financirao prvo sekvencioniranje

Proljetno sekvencioniranje virusa proveo je uz vlastita sredstva. “Kako sam već rekao, prema nalazima iz drugih zemalja, tada prevladavajući soj je tijekom ljetnih mjeseci zamijenio jedan drugi. Vjerojatno je to slučaj i s Hrvatskom, ali to sa sigurnošću ne znamo. Imali smo veliku fluktuaciju stanovništva, turista”, govori.

Naglašava kako bi bilo dobro što prije utvrditi koji soj kruži. “Ta istraživanja, koja nisu skupa, treba obavljati stalno i “updejtati” podatke o virusu kako bismo znali u svakom trenutku koji je soj aktualan. Tako možemo oblikovati i buduće zdravstvene politike; analiza genoma virusa je vrlo važna za razumijevanje puteva unosa i ponašanja virusa”, zaključuje.

O cjepivu i prognoze za jesen

Vugrek objašnjava i kako upravo o soju virusa ovisi hoće li cjepivo biti efikasno. “To ovisi o soju koji je dominantan kod nas, i o tipu cjepiva, odnosno na koji soj virusa je razvijen. Moguće je da cjepivo ne bude efikasno ako imamo neki drugi soj u RH”, rekao je i kako rusko cjepivo on osobno ne bi koristio.

Dodaje da je teško procijeniti kakva nas jesen očekuje i da je moguća da bude slična kao proljeće. “Kako nismo još imali priliku virus pratiti tijekom cijele kalendarske godine, treba pričekati podatke za 12 mjeseci”. Za pooštravanje mjera nije, ali je za stroža i efikasnija testiranja.

Željka Orešković
Telegram autor
1217 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program