Juno je deveta letjelica od 1973. koja proučava Jupiter, evo što su nam njihove misije dosad sve otkrile

Ovog tjedna NASA-ina sonda Juno nakon pet godina putovanja, stigla je do Jupitera. To je deveta po redu letjelica koja prikuplja podatke o najvećem planetu Sunčevog sustava od 1972. godine koja je poslana radi proučavanja ovog gignatskog planeta.

Osim što je peti po redu planet u Sunčevom sustavu, on je ujedno i planet s najvećim promjerom i masom. Da bi obišao Sunce, potrebno mu je gotovo 12 zemaljskih godina, a masa mu je 318,4 puta veća od Zemljine.

Većina letjelica koje su prije Juno došle do Jupitera imale su više zadataka na misijama, a ne samo snimanje petog po redu planeta u Sunčevom sustavu. Juno je poslana u misiju isključivo zbog Jupitera te će prikupljati podatke o atmosferi i magnetosferi Jupitera i njegovih mjeseca, piše space.com.

1. Pioneer 10 – prva je istraživala radijaciju

Ova letjelica lansirana je 1972. godine s ciljem istraživanja Sunčevog sustava, a do Jupitera je stigla 1973. godine. Tijekom misije obavila je i zadatak proučavanja pojasa asteroida koji se nalazi između Marsa i Jupitera. Nakon toga je nastavila prema udaljenijim regijama Sunčevog sustava.

Ono što je Pioneer 10 proučavao kod Jupitera bila je njegova radijacija jer ovaj planet ima vrlo jako magnetno polje. U jednom trenutku to je čak izazvalo i probleme u elektroničkom sustavu letjelice te su aktivirane lažne naredbe što je letjelicu omelo u izvršavanju jednog zadatka. Letjelica je sve do 23. siječnja 2003. godine slala poruke na Zemlju.

2. Pioneer 11 – prva koja je prošla pored Saturna i snimila Jupiterovu Veliku crvenu pjegu

Samo godinu dana nakon prve letjelice lansirane prema Jupiteru, poslana je i druga. Riječ je o Pioneer 11 koji se Jupiteru približio znantno više nego njegov prethodnik, na udaljenost od 42.760 kilometara, dakle, došao je tri puta bliže.

U svojoj misiji uspio je snimiti Jupiterovu Veliku crvenu pjegu te skupio podatke o radijacijskom pojasu. Letjelica je do 1995. godine slala podatke na Zemlju nakon čega je NASA izgubila kontakt s njom. Inače, to je prva letjelica koja je prošla pored Saturna te otkrila F prsten, dotad neviđenog člana sistema planetnog prstena.

3. Voyager 1 – prva koja je napustila Sunčev sustav

Krajem 1977. godine lansiran je i Voyager 1 koji je na svojoj misiji uspio snimiti čak 18 tisuća fotografija Jupitera, a vrlo je interesantno kako je u kolovozu 2012. izašao iz Sunčevog sustava i ušao u međuzvjezdani prostor. Time je Voyager postao prva čovjekova naprava koja je napustila Sunčev sustav. Sonda je još uvijek aktivna te šalje podatke NASA-i.

4. Voyager 2 – otkrila je vulkanske erupcije

Iako je zapravo ova letjelica lansirana kratko prije Voyagera 1, do Jupitera je došla kratko nakon Voyagera 1. U njezinoj misiji otkrivene su vulkanske erupcije na Iou, jednom od četiri Jupiterova galilejanska mjeseca. Također, njegove fotografije otkrile su pukotine na ledenoj kori planeta što ukazuje na postojanje podzemnog oceana. Oba Voyagera su imala višestruku misiju s ciljem izlaska iz Sunčevog sustava, a Voyager 2, kao i Voyager 1, još uvijek je aktivan.

5. Galileo – mjerila je temperaturu i brzinu vjetra

Letjelica je dobila ime prema Galileu Galileju koji je teleskopom promatrao četiri najveća Jupiterova satelita te se oni zbog toga danas i nazivaju galilejanskim mjesecima.

Sonda je lansirana 1989. godine, a nakon šest godina stigla je do orbite Jupitera. Sve do 2003. godine ispitivala je Jupiter te mjesece Io i Europu. Njezina misija završena je kad je ušla u atmosferu Jupitera, a njezin kraj je zapravo bio vrlo uspješan – izmjerila je temperaturu, atmosferski tlak te brzinu vjetra prije nego što je sagorjela. Znanstvenici planiraju učiniti isto i sa Juno kad se završi 20-mjesečno prikupljanje podatka.

6. Ulysses – proučavala je atmosferu

NASA i ESA 1990. godine zajedno su lansirale letjelicu Ulysses kojoj je zadatak bio istraživanje heliosfere, točnije balona koji obavija solarni sistem te ga tvore naelektrizirane čestice i magnetno polje. Osim toga, Ulysses je proučavao i atmosferu te radijacijski pojas Jupitera.

7. Cassini-Huygens – dio letjelice se spustio na Saturnov satelit Titan

Cassini-Huygens letjelica je koja je lansirana u suradnji s NASA-om, ESA-om te Talijanskom svemirskom agencijom. Misija Cassini-Huygens bila je usmjerena prema tome da istraži Saturnov sustav, a dok je 2000. godine prolazila pored Jupitera snimila je čak 26 tisuća fotografija planeta. Dio svemirske letjelice Cassini-Huygens 2005. se spustio na Saturnov satelit Titan (Huygens) dok drugi dio letjelice (Cassini) nastavlja istraživanje Saturna. Misija bi trebala trajati do 2017. godine.

8. New Horizons – još uvijek snima mala ledena i stjenovita tijela

New Horizons sonda lansirana je početkom 2006. godine s misijom da istraži Pluton, ali tijekom tog putovanja, 2007. godine preletjela je pored Jupitera kako bi fotografirala njega i njegove satelite. Prošle godine je New Horizons prošla pored Plutona te se sad nalazi kod Kuiperovog pojasa gdje snima mala ledena i stjenovita tijela.

9. Junona – jučer je stigla, dala nam je prvi video koji pokazuje kako se mjeseci kreću oko Jupitera

Junona ili Juno sonda je koja ovih dana privlači jako puno pažnje jer je nakon pet godina dugog putovanja napokon stigla do Jupitera. Letjelica lansirana 2011. godine provest će 20 mjeseci u njegovoj orbiti kako bi prikupila podatke, a od fotografija snimljenih u lipnju, tijekom njezinog približavanja cilju, snimljen je prvi video ikad koji čovječanstvu pokazuje kako se mjeseci kreću oko Jupitera.

Juno se, osim toga, najviše od svih ovih letjelica približila plinovitom planetu te će iduće mjesece provesti na udaljenosti od tek 5 tisuća kilometara. Kako je ne bi zadesila ista sudbina Pioneera 10 te kako se ne bi omeo rad elektronike zbog jakog magnetskog polja, Juniona je opremljena čvrstom zaštitom od titanija koja osigurava uređaje.