FOTO: Vjekoslav Skledar

OMOGUĆUJE HRVATSKI TELEKOM

Kakav super tim s FER-a. Matea s kolegicama razvija napredne aplikacije za djecu s autizmom

Sjajan je osjećaj vidjeti kada dijete koje nije puno govorilo uz aplikaciju na kojoj ste radili nauči izgovoriti cijelu rečenicu, kaže Matea Žilak kojoj su virtualna i proširena stvarnost uža specijalnost

OMOGUĆUJE HRVATSKI TELEKOM

Kakav super tim s FER-a. Matea s kolegicama razvija napredne aplikacije za djecu s autizmom

Sjajan je osjećaj vidjeti kada dijete koje nije puno govorilo uz aplikaciju na kojoj ste radili nauči izgovoriti cijelu rečenicu, kaže Matea Žilak kojoj su virtualna i proširena stvarnost uža specijalnost

FOTO: Vjekoslav Skledar

Nalazimo se u izazovnim vremenima koja su mnoge od nas obeshrabrila. Kako bismo vas inspirirali i vratili vjeru u bolju budućnost, donosimo vam priče ljudi koji su našli načina da nadiđu prepreke. Nisu se predali ni kad je bilo najteže. Svojom upornošću pokazali su da svijet boljih mogućnosti postoji.

U Hrvatskoj živi više od 500 tisuća osoba s invaliditetom, od čega je čak 9 posto mladih u dobi do 19 godina. Kroz život oni se suočavaju s mnogim poteškoćama. Od motoričkih, govornih do stigmatizacije društva koje kao da još nije spremno prigrliti ih i osigurati im jednake mogućnosti. No, pronašli smo inženjerke koje su svoju karijeru posvetile poboljšanju kvalitete života osobama koju su još uvijek, nažalost, na marginama društva. One koriste tehnologiju kako bi im pomogle da svladaju vještine koje drugi uzimaju zdravo za gotovo.

Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim, Grafičkim i Filozofskim fakultetom prije desetak godina krenuo je razvijati aplikacije pomoću kojih djeca, ali i odrasli ljudi s različitim teškoćama (ponovno) uče govoriti, brojati, računati… Tim je do sada razvio 50-ak aplikacija koje se koriste i izvan granica Hrvatske, a neke imaju i više od 4000 aktivnih korisnika. Ovaj projekt svakodnevno živi i doktorantica Matea Žilak čija su uža specijalnost virtualna i proširena stvarnost, magični sastojci ovih aplikacija.

Matea doslovno stvara jedan bolji svijet, svijet boljih mogućnosti. Ova mlada inženjerka za sada je radila na razvoju više od 10 asisitivnih aplikacija i ne misli stati. Posjetili smo je u Zavodu za telekomunkacije na FER-u i zajedno nakratko prošetali kroz laboratorij u kojoj virtualna i proširena stvarnost dobivaju jednu sasvim novu dimenziju – postaju alati koji osobama s posebnim potrebama omogućuju da ravnopravnije sudjeluju u društvu te im pružaju veću razinu samostalnosti.

Laboratorij u kojem vlada girl power

“Ona je savjesna, pedantna, predana i vrlo sistematična. Ima taj inženjerski state of mind. Svakom problemu pristupa vrlo smireno, i kao svaki inženjer ne šizi kad naiđe na problem nego traži rješenje”, ovako nam je odmah pri upoznavanju Mateu nahvalila prof. dr. sc. Željka Car, voditeljica Laboratorija za asistivne tehnologije i potpomognutu komunikaciju.

U Laboratoriju su nam se ubrzo pridružile i Mateine kolegice Ivana Rašan i Iva Topolovac pa smo na licu mjesta posvjedočili kako FER (više) nije isključivo muški fakultet, sve je popularniji među mladim djevojkama. A Matea nam na to kaže:

“Bez obzira na to što nam statistika možda ne ide u prilog, u svom poslu sam jednako okružena i ženama i muškarcima, a i naša istraživačka grupa ICT-AAC s profesoricom Car kao voditeljicom dobro stoji po tom pitanju. Zbog toga bih rekla da se situacija popravlja, ali svakako je potrebno više širiti svijest o tome kako su žene u IT sektoru dobrodošle i štoviše, potrebne kako bi se ostvarila harmonizacija u svakom timu.”

Na svom putu sazrijevanja Matea je imala mnoge uzore. Odrastajući u rodnom Slavonskom Brodu u kojem je završila osnovnu školu i Gimnaziju, sanjala je o raznim profesijama kojima bi se u budućnosti mogla baviti. To je najviše bilo povezano s profesijama ljudi koje je tada susretala, a koji su je na neki način nadahnuli jer su se bavili plemenitim stvarima.

Htjela je biti doktorica, profesorica…

“Želje su se mijenjale, maštala sam da ću kada odrastem biti doktorica, pa profesorica, profesionalna sportašica… Najviše su mi ležali predmeti poput matematike i fizike, no voljela sam i hrvatski iz kojeg sam redovito išla na natjecanja”, kaže.

Svestrane i znatiželjne naravi, oduvijek je bila sklona isprobavanju novih stvari, pa je u slobodno vrijeme išla na razne aktivnosti. Bilo je tu malih istraživača, sudjelovanja u različitim priredbama, sviranja blok-flaute, plesanja akrobatskog rock&rolla, odbojke, ali i igranja skrivača u naselju u kojem je živjela, te kompjuterskih igrica, onih, kako nam kaže “koje su se u to vrijeme prebacivale na računalo pomoću disketa”.

Kako se približavala matura, tako se sužavao odabir Mateinih top fakulteta. “Iako smo imali pravo na izbor njih 10, bitku za prvo mjesto na mojoj listi vodili su FER i PMF. Čini mi se da sam strelicu za promjenu prioriteta koristila jako često do konačne odluke. Mislim da je FER pobijedio jer smo si slični u ‘svestranosti’ koju sam si tada pridodavala”, prisjeća se dodajući da su pri konačnom izboru opet prevagnula iskustva njezinih ‘uzora’. No, najznačajniji poticaj dala joj je mama.

Matea Žilak, doktorantica na FER-u Vjekoslav Skledar

Mama ju je ohrabrila da upiše FER

“Kako sam iz prve ruke mogla saznati čime se sve na FER-u možeš baviti jer su ga završila i moja starija braća, to mi je bio najlogičniji izbor. Osim toga, veliku ulogu odigrala je i mama koja me ohrabrila da prihvatim taj ‘izazov’. U to vrijeme je bila još izraženija stigma o tome kako je FER muški fakultet. Sada kada je to sve iza mene, drago mi je što sam imala tako poticajnu obitelj, pogotovo jer je to i dandanas rijetkost”, govori Matea.

Njezine kolegice Ivana i Iva nam pak govore da je Matea uvijek spremna pomoći, a ona u šali dodaje da to može posvjedočiti i njezina čitanka iz prvog razreda osnovne škole u kojoj stoji opaska “1 zbog šaptanja”. “Zbog toga mislim da me oduvijek privlačila pomisao na to da predajem nešto, kao nastavnica ili profesorica. Budući da na fakultetu radim i u nastavi, mogu reći da mi se san djelomično ostvario”, govori.

Živjela je u sva tri zagrebačka studentska doma

Tijekom studija živjela je u studenskim domovima, dapače, kaže da je bila stanarka sva tri zagrebačka doma, od Šare, Cvjetnog do doma na Savi. Ispočetka je odlazila učiti u učionice na faksu, no kasnije je ispite spremala u malim studentskim sobama koje je uvijek dijelila s cimericama.

“Učilo se po čitave dane. I cimerica i docimerice na Savi bile su FER-ovke baš kao i ja, pa smo jedne drugima pomagale. Često smo učile i do kasno u noć. No preko puta našeg 11 paviljona bio je noćni klub Roko. Znalo se dogoditi da nas oko ponoći privuče muzika koja je otamo treštala pa bi se na brzinu spremile i otišle van. Trebalo je uzeti pauzu”, smijući se dodaje.

A onda joj je FER postao drugi dom

Na FER-u je završila diplomski studij Informacijska i komunikacijska tehnologija, smjer Telekomunikacije i informatika. Iste godine kada je diplomirala, zaposlila se kao asistentica na Zavodu za telekomunikacije, a godinu kasnije upisala je i doktorski studij. Mlada inženjerka je, između ostalog, i članica Laboratorija za asistivne tehnologije i potpomognutu komunikaciju (ICT-AAC), čija je voditeljica upravo profesorica Car.

Ovaj se laboratorij bavi istraživanjem pristupačnosti digitalnih tehnologija i potencijalom primjene informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), a u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom. Predano se radi i na primjeni IKT-a u području potpomognute komunikacije koja je od velike važnosti osobama sa složenim komunikacijskim potrebama. Asistivne aplikacije su njihova specijalnost.

“Aplikacije su se krenule razvijati prije 10-ak godina, i to ubrzo nakon što su roditelji djece s teškoćama otkrili da im uređaji poput tableta mogu biti od velike koristi. Nakon toga je krenuo niz projekata s FER-ovom istraživačkom skupinom koja je počela razvijati aplikacije za djecu s poteškoćama. Trenutno neke aplikacije imaju i više od 3000 aktivnih korisnika, a među najpopularnijima je ICT-AAC Glaskalica koju aktivno koristi više od 4300 ljudi”, ponosno ističe Matea rad cijelog tima.

Potreba za ovakvim aplikacijama, dodaje, toliko je velika da se koriste i izvan granica Hrvatske. “Dio naših korisnika je iz susjednih država što bi značilo da takvih aplikacija tamo zasigurno nedostaje”, govori dodajući kako se na razvoju jedne aplikacije radi minimalno pet mjeseci.

AR njezina je uža specijalnost Vjekoslav Skledar

Istražuje potencijal novih tehnologija za osobe s invaliditetom

Aplikacije se koriste u radu s djecom mlađe predškolske dobi sa složenim komunikacijskim potrebama, ali i u radu s odraslim ljudima. “Najčešće je riječ o poremećajima iz autističnog spektra, cerebralnoj paralizi, intelektualnim teškoćama te razvojnoj apraksiji govora. No koriste se i u radu s odraslim osobama nakon traumatskih ozljeda mozga i moždanog udara, te u radu s djecom starije predškolske i mlađe školske dobi kod usvajanja vještina koje prethode čitanju, pisanju i računanju”, pojašnjava mlada inženjerka.

“Kao članovi Laboratorija sudjelujemo na brojnim projektima regionalne i međunarodne suradnje, čiji su ciljevi edukacija i razvoj novih rješenja za potpomognutu komunikaciju i edukaciju koja koriste pokretne uređaje, ali i nove tehnologije poput virtualne i proširene stvarnosti”, pojašnjava Matea koja se s tehnologijama virtualne stvarnosti susrela još tijekom diplomskog studija.

Razvija aplikacije uz koje djeca s teškoćama uče matematiku

Tako je za temu svog diplomskog rada odabrala primjenu virtualne stvarnosti u edukativne svrhe, a u sklopu doktorskog studija pak istražuje rješenja za poboljšanje kvalitete života koja su zasnovana na novim tehnologijama.

“Budući da ova tehnologija, skupa s proširenom stvarnošću, spada među nove tehnologije čiji potencijal u različitim domenama još nije u potpunosti istražen, za diplomski rad sam razvila aplikaciju u virtualnoj stvarnosti”, govori pa nastavlja:

“Riječ je o aplikaciji Domino brojalica koja olakšava učenje povezivanja vizualnog simbola i količine, odnosno brojke, te tako dijete usvaja pojam količine koja je jedna od osnova za buduće računanje.”

Prednost aplikacije je što se može koristiti u obiteljskom okruženju i/ili predškolskim ustanovama te početnoj nastavi matematike u osnovnim školama. “Aplikaciju mogu koristiti i mlađa djeca tipičnog razvoja kod koje ne postoji potreba za dodatnom stručnom podrškom”, dodaje.

I geometrija se svladava uz AR

Tehnologije poput virtualne i proširene stvarnosti, ističe Matea, učenicima su atraktivne jer donose nove pristupe u učenju. “Prvenstveno omogućavaju trodimenzionalni prikaz i interakciju s objektima u prostoru što omogućava učeniku da promotri objekte sa svih strana, iz bliže ili dalje udaljenosti, u sigurnom okruženju”, pojašnjava.

Zato se matematika čini idealnim područjem jer pruža puno primjera apstraktnih problema, ali i problema koji zahtijevaju prostorne vještine. “Primjer jedne takve aplikacije je ona razvijena na Sveučilištu u Dubrovniku pod mentorstvom prof. Car koja je razvijena za učenje o geometrijskim tijelima u proširenoj stvarnosti.”

Nato Matea dodaje kako proširena stvarnost uvelike ovisi o napretku znanosti, pa tako i 5G tehnologije. “Prije svega 5G tehnologija nam donosi brzu i pouzdanu komunikaciju, s jako malim kašnjenjem, zbog čega će imati utjecaja ne samo na AR i VR rješenja nego i na brojne druge tehnologije. Osim što može omogućiti dohvaćanje još kvalitetnijeg sadržaja na AR uređaje i time povećati korisničko iskustvo, potencijal je vidljiv i u primjenama koje utječu na kvalitetu života osoba s invaliditetom. Primjerice, pametne naočale za slijepe osobe u kombinaciji s umjetnom inteligencijom mogu poslužiti kao inovativno rješenje za samostalnije kretanje i prepoznavanje svijeta oko sebe.”

Matea nam simulira kako rade aplikacije koje se razvijaju na FER-u Vjekoslav Skledar

Istražuje proširenu stvarnost

Trenutni fokus Mateinog doktorskog istraživanja je proširena stvarnost. “Razlika između virtualne i proširene stvarnosti je ta što ste u virtualnoj stvarnosti potpuno uronjeni u virtualni svijet i ne vidite stvarnost oko sebe, dok u proširenoj stvarnosti vidite stvarni svijet, ali kroz zaslon uređaja možete vidjeti i virtualne objekte. Budući da se proširena stvarnost može pokrenuti i na pametnim telefonima i tabletima, mnogo je dostupnija korisnicima”, pojašnjava.

Matea je i članica multidisciplinarne Kompetencijske mreže čije članice su i Edukacijsko-rehabilitacijski, Grafički i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. “Kompetencijska mreža ICT-AAC osnovana je kako bi se nastavila multidisciplinarna suradnja svih članica i partnera koji mogu doprinijeti razvoju IKT rješenja za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama”, kaže dodajući kako, kada razvijaju novu aplikaciju, bez kontinuirane suradnje ne bi bilo moguće dobiti kvalitetno rješenje, bilo da se radi o aplikaciji za djecu s poteškoćama ili za starije ljude.

Aplikacije su besplatne

Portfelj ICT-AAC aplikacija broji više od 50 aplikacija razvijenih za različite platforme. “Aplikacije aktivno koriste stručnjaci iz edukacijsko-rehabilitacijskog područja na terapijama s djecom s teškoćama u razvoju, ali i njihovi roditelji, ponavljam, ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednim zemljama”, pojašnjava te dodaje kako su sve aplikacije besplatne i dostupne na webu, ali i za Android i iOS uređaje.

Ideje za aplikacije dolaze uglavnom od stručnjaka s ERF-a (Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta) s kojima Matea i ekipa na FER-u surađuju još od osnutka Kompetencijske mreže ICT-AAC, kao i od samih roditelja te ostalih udruga s kojima surađuju. “Oni rade izravno s djecom s teškoćama u razvoju i osobama sa složenim komunikacijskim potrebama te mogu prepoznati u kojem području terapije ili učenja bi jedna aplikacija mogla pomoći ili omogućiti vježbanje kroz igru i slično”, kaže Matea.

Tako je bilo i s aplikacijom Učimo boje. Ideja je došla od stručnjaka iz Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. “Stručnjaci su nam ukazali na nedostatak aplikacija na hrvatskom jeziku za učenje osnovnih boja prilagođenih djeci s teškoćama pa smo tijekom naših susreta razgovarali o funkcionalnostima i sadržaju koju bi jedna takva aplikacija trebala sadržavati”, govori.

Podiže se i svijest o komunikaciji s osobama s invaliditetom

No, dio aplikacija namijenjen je i povećanju svijesti društva o različitim problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom. “Razvojem ozbiljnih igara na tu temu se nadamo utjecati na smanjenje predrasuda i izolacije od strane društva i vršnjaka, pogotovo kod djece koja se nisu imale prilike susresti s djecom ili odraslima s invaliditetom”, kaže te pojašnjava:

“Ljudi često u želji da pomognu osobi s invaliditetom, zbog krivog pristupa dovedu ne samo osobu s invaliditetom u neugodan položaj, već i sebe, nakon čega se loše osjećaju. Stoga je svrha aplikacije Susretnica, primjerice, na praktičnim i životnim primjerima prikazati što je ispravno. Aplikacija je razvijena u suradnji s udrugama čiji su članovi osobe s različitim tipovima invaliditeta, a u samoj aplikaciji su obuhvaćene različite svakodnevne situacije kao što su čekanje na kolodvoru, ulazak u dizalo, prelazak raskrižja, parkiralište itd.”

Aplikacije aktivno koriste stručnjaci na terapijama s djecom s teškoćama u razvoju, ali i njihovi roditelji Vjekoslav Skledar

Kuharica za osobe s Down sindromom

Između desetak aplikacija u čijem je razvoju sudjelovala, kaže da je tim s FER-a do sada razvilo i nekoliko prototipova aplikacija koji koriste proširenu stvarnost (AR), a koji su edukacijskog i zabavnog karaktera. No, posebno joj je draga aplikacija koja je nastala u suradnji s Hrvatskom zajednicom za Down sindrom na projektu INNOSID. “Razvijena je aplikacija KuhARica koja, osim što može poslužiti kao kuharica, koristi simbole različitih namirnica za prikaz 3D modela tih namirnica u stvarnosti kao i zanimljivih činjenica o samim namirnicama”, kaže.

A iza nje su doista impresivni projekti, oni koji dokazuju da je, ako se predamo cilju, sve moguće. Kao članica Laboratorija za asistivne tehnologije i potpomognutu komunikaciju radila je i na web-sjedištu za osobe s invaliditetom.

“Ovo web-sjedište plod je suradnje FER-a i HAKOM-a, a cilj je bio razviti prototip web-sjedišta s pristupačni m dizajnom i opcijama koje korisnici mogu uključiti ovisno o svojim potrebama – primjerice promijeniti kontrast boje pozadine i teksta, povećati veličinu teksta, promijeniti font i slično”, govori dodajući da su i u razvoj ovog projekta bili uključeni krajnji korisnici, ljudi s različitim tipovima invaliditeta.

Sjajno je vidjeti dijete koje nije govorilo kako izgovara cijelu rečenicu

A upravo su asistivne tehnologije koje će biti na usluzi ljudima s invaliditetom, Mateina strast. Svojim znanjima želi omogućiti bolji svijet djeci s poteškoćama u razvoju te podići kvalitetu njihova života na jednu višu razinu.

“Razvoj rješenja koja će nekome uistinu koristiti jer pružaju mogućnost komunikacije, edukacije i općenito sudjelovanje u bilo kojem aspektu društva, za mene predstavlja domenu u kojoj je svakodnevni napredak moguć, baš zato što i tehnologija svakodnevno napreduje”, kaže inženjerka te dodaje:

“Sjajan je osjećaj kada imate priliku vidjeti da neko rješenje u čijem razvoju ste vi sudjelovali može značiti puno za jednu osobu i njenu obitelj. Tako je, na primjer, jedno dijete koje je koristilo tek poneku riječ, uz aplikaciju sa simbolima i popratnim zvukom naučilo izgovarati rečenicu od tri riječi kako bi tati ili mami reklo što mu treba ili čega se želi igrati. Zato mi je želja ostati dio tima koji može svojim znanjima i upornošću doprinijeti poboljšanju kvalitete života osobama kojima je to potrebno.”

Matea s mentoricom prof. Car (skroz desno) te kolegicama Ivanom i Ivom (u sredini i lijevo) Vjekoslav Skledar

STEM I IT nisu samo za dečke

I upravo su Matea i njezine kolegice, ali i plodovi njihova rada ono što može biti poticaj svim djevojkama koje razmišljaju i sanjaju o STEM-u i IT-u, koji, zasigurno, više nije isključivo muški teritorij.

“Mladim djevojkama koje pokazuju interes za STEM i IT područje poručila bih da uvijek odaberu ono što ih zanima i veseli raditi. Bez obzira na to što se ponekad to može činiti teškim, trudom i upornošću se sve može savladati. Budući da i STEM i IT obuhvaćaju različite vrste poslova, vjerujem da bi se svaka djevojka mogla pronaći u nekoj od njih i biti uspješna u tome što radi”, poručuje.

A kad imate podršku sjajnih mentora i kolega, dodaje, sve je lakše. “S profesoricom Željkom te kolegicama Ivanom i Ivom svakodnevno blisko surađujem u svim segmentima posla: u nastavi, istraživanjima i u projektima. Mislim da se odlično nadopunjujemo i da na sav posao koji na kraju odradimo možemo biti ponosne. Profesorica Car mi je mentorica još od treće godine preddiplomskog studija, a područje kojim se bavi i način na koji prenosi stečeno iskustvo i znanje me oduvijek nadahnjivalo te na kraju i motiviralo da ostanem raditi na fakultetu i upišem doktorski studij”, kaže.

Volontira i vodi STEM radionice za osnovnoškolce

Matea kaže da joj je FER drugi dom, a izvan njega najviše uživa u druženjima u prirodi. “Kada se želim malo odmoriti od posla, volim provoditi vrijeme u prirodi i s obitelji i prijateljima. Duge šetnje me opuštaju pa je to najčešća aktivnost koju biram kada mi je opuštanje potrebno. A kada se želim baš ispucati, onda odem na trening. Ponekad se šalim pa kažem da je FER moj drugi dom jer se uvijek nekako vraćam njemu. To kažem jer odnedavno volontiram i u udruzi Stemalica koja na FER-u vodi STEM radionice za djecu osnovnoškolske dobi”, no nije FER samo rad, rad i rad:

“Često na FER-u, a i izvan njega, organiziramo druženja asistenata i zaposlenika Zavoda kako bismo dodatno ojačali timove u kojima blisko surađujemo. Ponekad pozovemo i profesore”, kaže dodajući u šali: “Iako su se susreti uživo zbog korone smanjili, otkrili smo kako učinkovita mogu biti i online druženja uz nazdravljanje preko ekrana.”

Ovaj tim inženjerki nas podsjeća na važnost promocije STEM i IT područja i kod žena jer su Matea i njezine kolegice pokazale da tehnologije doista mogu pomicati granice. Matea planova za budućnost ima napretek. Tek je na početku, a motivira ju želja da svojim istraživanjima pomogne stotinama ljudi. Još mora završiti doktorski studij, a cilj joj je stvarati aplikacije za proširenu stvarnost koje će moći koristiti svi, bez obzira na dob, trajni ili privremeni invaliditet.

“Nova tehnologija poput proširene stvarnosti već je postala dio naše stvarnosti i omogućavanje korištenja takvih aplikacija svima samo je jedan od načina na koji utječemo na društvenu uključenost onih kojima je to najpotrebnije”, kaže za kraj.


Donosimo priče pojedinaca koji inspiriraju, a njihove priče neiscrpna su motivacija i vraćaju vjeru u bolji život. Oni čine dobro i žele da njihovi životi, ali i životi cijele zajednice budu bolji, lakši i kvalitetniji. Njihovi glavni saveznici su vrijednosti koje nose u sebi, upornost i nepristajanje na status quo. Njihovi suputnici su prilike koje pruža današnjica kroz najnovije tehnologije i brzi Internet dostupan gdje god se nalazili. Upravo radi njih i radi svih ostalih kojima su oni inspiracija, najbolja mreža i brzi Internet moraju biti dostupni svima i svugdje. Zato nastavljamo razvijati najbolju mrežu i donosimo internet u svaki kutak Hrvatske kako bismo gledali još više lica koji zajedno stvaraju svijet boljih mogućnosti.

Više inspirativnih priča pročitajte ovdje.


Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing. Sadržaj omogućuje Hrvatski Telekom, vodeća mreža u Hrvatskoj.


Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu