Kako alkohol utječe na rizik obolijevanja od karcinoma dojke? Evo što kažu studije

Čini se da ta veza ovisi o količini, odnosno, što je konzumacija veća, rizik znatno raste

Alcohol strong drinks in bottles and cocktail glasses whiskey cognac brandy beer wine vector illustration. Cool cold alcoholic drawing liquor beverage., Image: 380444559, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: vectordreamsmachine / DPphoto / Profimedia
FOTO: vectordreamsmachine / DPphoto / Profimedia

Poznato je da pretjerana konzumacija alkohola može naštetiti jetri, crijevima i drugim organima, a stručnjaci smatraju i da može povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Ono o čemu se ne priča puno je, prema stručnjacima, povezanost alkohola i karcinoma dojke, piše Wired. “Mnoge studije pokazuju povezanost konzumacije alkohola i karcinoma dojke”, kaže Christine L. Klassen, internistica i specijalistica za zdravlje žena, s čuvene klinike Mayo. “Čini se da ta veza ovisi o količini. Što je konzumacija veća, rizik znatno raste”.

Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma, odjel Svjetske zdravstvene organizacije, otkrila je da se na svakih 10 grama alkohola, otprilike čaša vina ili piva dnevno, rizik raka dojke raste za sedam do deset posto. “Važno je napomenuti da je karcinom složena bolest koju rijetko uzrokuje jedan faktor. Postoji puno stvari koje ulaze u povećanje rizika osobe da oboli od karcinoma dojke, obiteljska povijest, osobni genetski sastav, prehrana, pa čak i izloženost u okolišu”, kaže dr. Klassen.

Alkohol je ipak rizik, koliko god bio mala komponenta

Alkohol je relativno mala komponenta tog rizika, ali je ipak rizik. Konzumacija alkohola vezana je za sedam vrsta karcinoma uključujući i onaj koji utječe na tkivo dojke. Alkohol i nusprodukti mogu izravno oštetiti DNK. Nakon što popijemo gutljaj alkohola i on stigne u želudac, tijelo ga metabolizira i stvara otrovnu kemikaliju acetaldehid. Ova se tvar može akumulirati u tkivu dojke i oštetiti DNK, znači kod koji našim stanicama govori kako da funkcioniraju i rastu.

Oštećenje DNK može predisponirati ljude na razvoj karcinoma dojke, kaže Prevention. Alkohol može smanjiti apsorpciju i razgradnju važnih hranjivih tvari, vitamina A, C, D i E, karotenoida i folata, a te hranjive tvari mogu imati ulogu u prevenciji karcinoma, ističu stručnjaci. Alkohol može povećati estrogen do štetnih razina. Estrogen je važan za rast tkiva dojke ali dugotrajna izloženost visokim razinama ovog hormona može potaknuti širenje stanica karcinoma dojke.

Visokorizične pacijentice bi trebale manje piti

Alkohol može povećati hormon za stimuliranje raka dojke IGF-1. Nekoliko je studija otkrilo da previše određenog hormona, inzulinskog faktora rasta koji regulira rast kostiju i tkiva, može potaknuti rast kancerogenih stanica kao i povećati gustoću tkiva dojke. Gustoća tkiva dojke snažan je prediktor rizika karcinoma dojke iako znanstvenici ne znaju zašto. Stručnjaci kažu da ne postoji količina alkohola koja se smatra sigurnom kad je u pitanju rizik karcinoma dojke. Čak i žene koje malo piju, manje od tri pića tjedno i dalje imaju povećan rizik.

Dr. Klassen smatra da nije nerazumno priuštiti sebi nekoliko pića, ali visokorizične pacijentice koje su preživjele rak dojke trebale bi piti tri ili manje pića tjedno. Iako mnogi reklamiraju vino zbog njegova potencijala jačanja zdravlja srca, a drugi su razmatrali sposobnost piva da promiče gustoću kostiju, ne postoji vrsta alkohola koja bi na bilo koji način bila korisna za smanjenje rizika karcinoma.

Nevažno je o kojem se alkoholnom piću radi

Etanol, vrsta alkohola koji se nalazi u svim alkoholnim pićima povezana je s povećanjem rizika od raka dojke, nevažno da li je to vino, pivo ili žestoko piće. Kancerogeni učinci alkohola mogu utjecati na svakoga, ali postoje visokorizične skupine koje bi morale biti svjesnije koliko piju i možda razmotriti potpuni prestanak.

Ove grupe uključuju žene koje su imale karcinom dojke, one koje imaju gene BRCA1 ili 2, imaju hiperplaziju ili prekomjerni rast staničnog tkiva u mliječnim žlijezdama ili kanalima, ili su na postmenopauzalnoj terapiji estrogenom i progesteronom. O svojim osobnim rizicima najbolje je da pričate sa svojim liječnikom kako biste znali koje prilagodbe trebate napraviti da smanjite rizik.