Kako će organizirati nastavu, tko će nositi maske? 6 najbitnijih stvari koje trebate znati o novoj školskoj godini

U Ministarstvu obrazovanja danas su predstavljene upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje se odnose na rad vrtića te osnovnih i srednjih škola u novoj pedagoškoj i školskoj godini. Ono što je sigurno, nastava u svim županijama počinje 7. rujna i bit će nužno pridržavati se uputa koje su Ministarstvo i HZJZ raspisali na 13 stranica.

Fizička distanca, pojačana higijena, cijepanje razreda popola, nošenje maski u određenim slučajevima, princip “mjehurića”, protokoli u slučaju pojave simptoma u školi…neki su od pojmova koji se razrađuju u danas predstavljenim uputama.

1. U kojim će se slučajevima nositi maska?

U razrednoj nastavi od 1. do 4. razreda učenici niti njihovi učitelji ne nose zaštitne maske; jedino učitelji ostalih predmeta u razrednoj nastavi (npr. strani jezik) moraju prilikom predavanja nositi masku. U ovim je razredima nužno pokušati održavati najveći mogući fizički razmak, koji je pak u višim razredima i srednjoj školi ključan za određivanje nošenja zaštitnih maski.

Naime, u predmetnoj nastavi (5.-8. razred) i u srednjim školama ključan je kriterij osiguravanje razmaka od između 1,5 do 2 metra između učenika u razredu. Ako je takav razmak moguće osigurati, učenici ne moraju nositi maske, no u suprotnome, i učenici i nastavnici moraju nositi zaštitne maske u učionicama. Također, djelatnici škole dužni su nositi maske kada komuniciraju jedni s drugima, kao i roditelji i druge osobe koje nužno moraju ući u školu. Maske se propisuju i pomoćnicima u nastavi te učiteljima i nastavnicima kada prolaze hodnikom.

Djelatnicima škole s kroničnim bolestima preporučuje se nošenje maske, a isto vrijedi i za učenike i djelatnike u javnome prijevozu do odgojno-obrazovne ustanove. Djeca rane i predškolske dobi, učenici od 1. do 4. razreda te učenici s teškoćama u razvoju ne nose zaštitne maske.

2. Što je princip mjehurića?

Kako je danas objasnio ministar Fuchs, prema principu mjehurića funkcionirat će razredi od 1. do 4. To znači da nema nikakvog miješanja između razrednih odjela i odgojno-obrazovnih skupina. Osim nastave u jednoj učionici, prehranu bi također trebalo organizirati u prostoriji u kojoj djeca borave i to na način da im se hrana unaprijed podijeli u porcije. Iznimno, prehranu je moguće organizirati u blagovaonici, no tu je nužno voditi računa o “mjehurićima”, tj. da se boravak u blagovaonici (po istom principu i u sportskoj dvorani, knjižnici) organizira po skupinama.

U “mjehuriću” se nalaze i ostali, viši razredi koji se ne bi smjeli miješati s drugim razredima. S ciljem prorjeđivanja kontakata, preporučuje se i smanjiti broj učitelja/nastavnika koji dnevno ili tjedno cirkuliraju u razredu; primjerice, izvođenjem dvosata ili trosata ili pak izvođenjem nastave u jednom tjednu, pri čemu se nastava toga predmeta drugi tjedan ne bi održavala za te učenike.

3. Kako će izgledati cijepanje razreda popola?

Ovo se eventualno odnosi na više razrede osnovne škole (od 5. do 8.) i na srednje škole. Ako u razredu nije moguće osigurati fizički razmak među učenicima između 1,5 i 2 metra, jedna je opcija da tada svi učenici i nastavnici u tome razredu nose zaštitne maske, no druga je opcija podjela razreda na dvije grupe, odnosno prelazak na turnusnu nastavu. To znači da se jedan razred dijeli na dvije grupe učenika te u školu naizmjenično dolazi jedna pa druga grupa učenika. Pritom upute predviđaju da bi takvi turnusi trebali biti u trajanju od jednoga tjedna ili po režimu 3+2 dana/2+3 dana.

Grupe učenika po turnusima trebaju biti stalne (nepromjenjive). Ministarstvo i HZJZ u uputama jasno kažu da je ovo najnepovoljniji scenarij u smislu dobrobiti za djecu. Taj je scenarij zasad i najnejasniji u smislu provođenja nastave. Na novinarsko pitanje o tome kako će učitelj s pola razreda provoditi nastavu u školi, a s drugom polovicom na daljinu, Fuchs je tek kazao kako su u pripremi videomaterijali te da učitelj, uz nastavu uživo, organizira i onu online putem.

Fuchs je najavio donošenje još jednog, šireg dokumenta koji bi ravnateljima i ostalim prosvjetnim radnicima trebao olakšati organizaciju rada u školama pa je za očekivati da će u njemu dodatno biti pojačan i pojašnjen dio koji se odnosi na nastavu na daljinu u smislu dijeljenja razreda. U slučaju samoizolacije cijeloga razreda, svi učenici prelaze na nastavu na daljinu u trajanju od 14 dana.

4. Što ako u školi dođe do simptoma zaraze?

U slučaju pojave simptoma koronavirusa (povišena temperatura, kašalj, grlobolja, poremećaj osjeta njuha i okusa…) kod kuće, učenik ili školski djelatnik ostaje doma, javlja se telefonom liječniku obiteljske medicine koji odlučuje o testiranju, a roditelj ili djelatnik škole o svemu tome obavještavaju ustanovu. Ako do simptoma dođe u školi, odmah se poziva roditelj do čijeg dolaska dijete mora biti izolirano u prikladnoj prostoriji. Oboljeli školski djelatnik odmah napušta školu.

Pritom je ravnatelj dužan odmah javiti nadležnom epidemiologu ili školskom liječniku o svakom grupiranju osoba sa sumnjom na Covid-19, kao i svaku pojedinačnu potvrđenu infekciju Covid-19 koju mu prethodno jave djelatnici ili roditelji. Kada se kod učenika ili djelatnika utvrdi zaraza, postupa se prema odluci nadležnog epidemiologa što znači da se za sve osobe kod kojih se utvrdi da su bile u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom u vrijeme kada je osoba mogla biti zarazna – izriče mjera samoizolacije.

5. Tko i kada mora mjeriti temperaturu?

Svi djelatnici škola i vrtića obavezni su mjeriti tjelesnu temperaturu svaki dan prije dolaska na posao i u slučaju povišene tjelesne temperature ostaju kod kuće i javljaju se telefonom ravnatelju i izabranom liječniku. I roditelji su dužni izmjeriti temperaturu djetetu svaki dan prije dolaska u vrtić ili školu i ne dovoditi dijete u ustanovu u slučaju povišene temperature.

I stariji učenici moraju mjeriti temperaturu prije odlaska u školu, dok se za vrtićku djecu, učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole te za učenike s teškoćama u razvoju preporučuje upisivanje vrijednosti temperature u bilježnicu koja se nosi u školu i koju provjerava učitelj.

6. Kako izgleda put do škole te ulazak i izlazak?

U javnom prijevozu učenici se trebaju pridržavati mjera HZJZ-a propisanih za javni prijevoz (maska i distanca). Ako je moguće, škole bi trebale osigurati nastavu na način da svi učenici ne dolaze i ne napuštaju školu u isto vrijeme, kako bi se rasteretio javni prijevoz i kako ne bi bilo grupiranja pred školom. Predlaže se i, gdje je moguće, da osnivači škola (gradovi, županije) povećaju frekvenciju reda vožnje ako je potrebno.

Što se tiče ulaska i izlaska u školu i vrtić u pratnji roditelja, roditelj može ući u dječji vrtić te iznimno u školu ako se radi o učeniku 1. razreda osnovne škole ili o učeniku s teškoćama u razvoju. Protok u smislu ulaska i izlaska u ustanovu neophodno je osigurati na način da se izbjegne zadržavanje i grupiranje. Osim toga, škole su dužne izraditi protokole ulaska i izlaska u fazama (npr. razred po razred).

Cjelovite upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva znanosti i obrazovanja možete čitati u nastavku: