Kako prepoznati fotografiju koju je stvorila umjetna inteligencija?

Svijet već dugo ima problema sa falsificiranim slikama. Svakim danom lažne slike postaju sve realističnije. Svatko može pristupiti web programima, kao Midjourney ili Dall-e, i bez puno truda, stvorili lažne slike, piše National Geographic.

Siwei Lyu, profesor na Sveučilištu u Buffalu koji se umjetnom inteligencijom bori protiv umjetne inteligencije, kaže da je dobra vijest da ljudi mogu prepoznati lažne slike, samo pozornijim promatranjem.

Poznata je fotografija Abrahama Lincolna, iz 1860.godine, pričvršćena na tijelo drugoga čovjeka, za što je bio potreban dugotrajan rad i velika vještina.

Danas, i netko bez vještina može stvoriti nešto što izgleda kao original, a to rezultira zastrašujućom količinom lažnih slika. Profesor Lyu kaže da nema mjesta panici i da svojim prirodnim instinktima ljudi mogu prepoznati falsifikat.

Programi znaju samo ono što su dobili

U prepoznavanju lažne slike važan je prvi korak, a to je da treba usporiti i razmisliti. Preplavljeni medijima, treba nam samo 13 milisekundi da bi obradili neku sliku. Dovoljno da registriramo što je, ali nedovoljno vremena da znamo je li stvarna.

Programi umjetne inteligencije obučeni su za stvaranje realističnih slika gledajući ogromnu količinu stvarnih slika. Ahilova peta programa je da znaju samo ono što su dobili i ne znaju na koje detalje treba obratiti pozornost. To rezultira problemima koji su vidljivi nakon pomnijeg pregleda. Na primjer, ljudi u lažnim videima rijetko trepću jer je AI često trenirana na slikama ljudi na kojima imaju otvorene oči.

Paulo Ordoveza koji vodi Twitter profil @picpedant, na kojem razotkriva lažne objave, kaže da pripazite na čudna ponašanja pramenova kose, naočala, kape na glavi, nakita, pozadine, odjeće čiji nabori blijede u mesu. Ako se na slici nalazi osoba pogledajte joj oči i ruke, upućuje profesor Lyu.

Poteškoće sa stvarenjem očiju

Trenutačni AI programi nisu dobri u stvaranju realističnih ruku, često mogu imati šest prstiju ili su sve prsti iste duljine ili im je položaj čudan.

Prema Davidu Matsumotou, profesoru psihologije na State University San Francisco i stručnjaku za mikroekspresije, ljudi su evoluirali da gledaju u oči neke osobe da bi dobili neke informacije. Tako razlikujemo prijatelja od neprijatelja i procjenjujemo emocionalno stanje onih koje susrećemo. Moramo biti brzi u procjeni kako bi odlučili kako reagirati.

Umjetna inteligencija obično ima poteškoća u stvaranju očiju da bi izgledale stvarno, a bori se i s fizikom svjetlosti i refleksije. Ljudi najčešće imaju okrugle zjenice, a umjetna inteligencija često proizvodi sjene čudnog oblika u sredini oka. Svjetlost koja se reflektira od očiju trebala bi biti na istom mjestu na svakome oku, a s time AI trenutno ima dosta problema.

Umjetna inteligencija teško reproducira svjetlo i sjene. Osobito ako je na slici prozor ili reflektirajuća površina, ima svjetla i sjene gdje ih ne bi trebalo biti. To je dio većeg problema koji umjetna inteligencija ima sa zakonima fizike, poput gravitacije.

Tvrtke koje nude usluge otkrivanja AI-ja

Mnoge lažne slike neprirodno su glatke na mjestima gdje bi trebala biti tekstura, tamo gdje je ravno često bude zakrivljeno. Na lažnoj slici papa Franje koju je generirala umjetna inteligencija, čini se da ogrlica s križem malo lebdi iznad njegovih prsa, ignorirajući gravitaciju.

Jednostavan alat za provjeravanje istinitosti neke slike je Googleovo obrnuto pretraživanje slika, gdje korisnici mogu prenijeti sliku i vidjeti vode li se razgovori oko njezine izrade. To bi funkcioniralo za sliku kao ona papina koja je široko rasprostranjena ali s nepoznatim kreacijama, malo je teže.

U takvim situacijama postoje tvrtke kao Reality Defender koje tvrtkama nude usluge otkrivanja AI-ja, vrlo sofisticiranim tehnikama.

Stručnjaci smatraju da bi kreatori umjetne inteligencije trebali biti obavezni pobrinuti se da njihov sadržaj nosi neku vrstu vodenog žiga ili otiska prsta kako bi ga se moglo identificirati nakon što se dijeli po internetu.

Investitori hrle u AI tvrtke

“Jasno je što će se dogoditi ako dopustite ljudima da stvaraju sofisticirane video i audio zapise. Ljudi će činiti loše stvari.” Trenutno je malo besplatnih resursa za identifikaciju medija generiranih umjetnom inteligencijom i nisu bas pouzdani.

Profesor Lyu i njegov tim razvili su besplatni web program Deepfake-o-meter ali još nije dostupan javnosti. “Problem je što investitori hrle kako bi financirali stvaranje umjetne inteligencije al ne i protumjere. Naša strana posla dobiva manje pozornosti i ponestaje nam resursa. Za razliku od programa iza kojih stoje velika lažiranja, mi ne stvaramo prihode izravno, pokušavamo spriječiti ljude da financijski stradaju ili da budu psihološki zavedeni.”

“Kako AI napreduje trebat će nam više besplatnih programa za otkrivanje umjetne inteligencije na webu i drugih alata koji je mogu otkriti, a koji nisu vidljivi oku, na način na koji rentgen otkriva ljudsko tijelo”kaže profesor Lyu.

Ipak i bez ovih resursa već danas možete početi promatrati slike generirane umjetnom inteligencijom i prvo provjerite što vam instinkt kaže prije nego u sve povjerujete.