Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kako se širi panika tijekom epidemije? Profesorica je provela malo istraživanje

Način na koji neki mediji izvještavaju o koronavirusu tipično je dizanje panike

ZADNJA IZMJENA: velj 20, 2020
Foto: Getty Images/iStockphoto
Što se upravo događa s koronavirusom:

Nove zarazne bolesti su zastrašujuće. Bojimo ih se jer o njima ništa ne znamo, a posve su nepredvidljive. Pojavi novog koronavirusa posvećena je velika medijska pozornost, a neizvjesnost ovakve epidemije izaziva strah. Strah je emocija koju često doživljavamo kao pojedinci ali on može biti i zajednički i društvena emocija koja kruži grupama i zajednicama i oblikuje naše reakcije na događaje koji su u tijeku. Kao i druge emocije, strah je zarazan i može se brzo proširiti.

Trenutna epidemija koronavirusa znatno je zastupljenija u medijima nego što je primjerice bila ebola. Istraživanje Time Magazinea pokazuje da je u tiskanim vijestima na engleskome jeziku bilo 23 puta više članaka o novom koronavirusu u prvom mjesecu pojave infekcije, nego što se pisalo o eboli kada se pojavila prije koju godinu.

Profesorica Karin Wahl-Jorgensen, sa School of Journalism, sveučilišta Cardiff, analizirala je prva izvješća o ovoj bolesti u novinama na engleskom jeziku što uključuje gotovo 100 tiskanih izdanja širom svijeta koje su zajedno objavile 9387 priča o epidemiji. Od toga, 1066 članaka spominje strah ili srodne riječi. U 50 članaka korišten je izraz “virus ubojica”.

Tabloidi šire paniku

Jedan članak u The Telegraphu, dijeljen na društvenim mrežama, tipičan je za poticanje straha, s opisivanjem prizora na terenu u Wuhanu, pacijenata s maskom koji padaju u nesvijest na ulici, stotina uplašenih građana koji se boje da će zaraziti jedan drugoga, uski bolnički hodnici, liječnici u zaštitnim odijelima, kaže Wahl-Jorgensen. Tabloidi kao The Sun i Daily Mail vjerojatnije će koristiti jezik koji potiče strah. The Sun redovito piše “smrtonosna bolest”. U Velikoj Britaniji u posebnom fokusu je Brighton gdje je zabilježeno nekoliko slučajeva bolesti.

Brojni su drugi tekstovi pokušali ublažiti strahove i uvjeriti ljude da opasnost nije baš takva. Singapurski premijer Lee Hsein Loong naširoko je citiran kada je kazao da je zbog opće panike potreban oprez, strah nam izaziva paniku i tjera nas da činimo stvari još gorima, poput cirkuliranja neprovjerenih glasina internetom, kupnji maski za lice i okrivljavanja određenih grupa za izbijanje virusa.

Slično je bilo s virusom gripe H1N1

Istraživanja tekstova o ranijim epidemijama pokazuju sličan naglasak na strah. U slučaju SARS-a 2003. godine, studije su otkrile da je virus uglavnom nazivan ubojicom. Kina je tražila ispriku nakon što je jedan danski list koristio kinesku zastavu u crtiću o širenju koronavirusa. Stručnjaci koji se bave istraživanjem medija u Nizozemskoj, otkrili su da je izvještavanje o epidemiji virusa gripe H1N1 obilježeno vrlo alarmantnim tonom izvještavanja.

Kao i kod koronavirusa i tu je bilo izražavanja nesigurnosti, poticanja straha i panike. Da bi se ta promatranja stavila u perspektivu, poučno je pogledati usporedbu pokrivenosti sezonskom gripom koju procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija. Gripa svake godine, ovisno o sezoni, ubije između 290 i 650 tisuća ljudi. Od kad se spominje koronavirus, svjetske novine objavile su samo 488 članaka o sezonskoj gripi, bez spominjanja koronavirusa.

U jednom od 10 tekstova spominjao se strah i slične fraze. Isticanje straha i panike u izvješćima o koronavirusu ukazuju na to da je veći dio medijske pokrivenosti epidemije više odraz straha javnosti nego informiranje o onome što se zapravo događa u smislu širenja virusa.

Eva Benedik
Telegram autor
1838 članaka Više o autoru
Više s weba