Kako su ovdje, na brdu u kojem žive pravoslavni monasi a žene mu se ne smiju približiti, pronađene ženske kosti?

Atos je planina i istoimeni poluotok na obalama Egejskog mora, površine 335 kvadratnih kilometara i jedan je od centara pravoslavnog svijeta. Sveta gora, Atos, je sjedište 20 pravoslavnih manastira i čini autonomnu državu pod grčkim suverenitetom. Na Svetoj gori žive jedino monasi, njih oko 2000. To je vjerojatno najveće područje na svijetu zatvoreno za žene i za ženske primjerke domaćih životinja.

Ženama je pristup poluotoku strogo zabranjen već više od tisuću godina. Obali se žene ne smiju približiti na manje od 500 metara. Na taj se način najlakše osigurava celibat, piše Smithsonian. Jedina ženska osoba koja je ikada stupila na Svetu goru je djevica Marija. Legenda kaže da ju je vjetar skrenuo s puta za Cipar pa se iskrcala na Svetu goru. Toliko joj se svidjela da je molila svoga sina da gora bude samo njezina, s čime se on složio. I danas goru, u njezinu čast, zovu vrtom Božje majke.

Dovoljno važni da budu pokopani ispod Crkve

U mjeri u kojoj stanovnici mogu kontrolirati čak su i ženske životinje zabranjene, osim mačaka jer im one love miševe. Iako je Europska unija proglasila zabranu nezakonitom, ona je na snazi i danas. Zbog toga je tim znanstvenika ostao šokiran kada su otkrili ostatke ženskih kostiju ispod kamenog poda jedne od bizantskih kapela Svetog Atosa.

Identitet i spol kostiju još nije potvrđen. Antropologinja Laura Wynn-Antikas koja je ispitivala kosti kaže da nemaju dimenzije tipičnog muškarca. Nije jasno ni zašto su kosti završile tamo gdje jesu. Posmrtni ostaci ove osobe nisu sami, tu su još kosti šest drugih osoba kojima nedostaju lubanje. Pokapanje ostataka na tome mjestu ukazuje na to da su ti ljudi bili dovoljno važni da iskopaju pod u važnoj crkvi i smjeste ih tamo, što je iziskivalo ogroman napor.

Jedna žena se ušuljala da vidi kako žive

Kosti su prebačene u Atenu gdje se sada ispituju da bi se utvrdio približan datum smrti. A antropolozi se nadaju da će pomoću DNK testiranja moći odrediti spol svakog kostura. Ako je tajanstvena osoba žensko, ne mora značiti da je na poluotoku i živjela ali i da jest, ne bi bila prva koja je prekršila zabranu redovnika.

Tijekom godina, malobrojne žene su dobivale pristup u izvanrednim okolnostima. Legenda kaže da je carica Jelena, žena srpskog cara iz 14. stoljeća Stefana Dušana koja je davala brojne donacije manastirima na Atosu, posjetila Goru ali joj je bilo zabranjeno stupiti u kontakt sa atolskim tlom iz straha da ne uvrijedi svećenstvo, pa su u sve prostorije u kojima je stajala stavljeni tepisi. Tamo gdje nisu, nosili su je.

I druge žene su povremeno uspjele doći na obale svetišta, piše BBC. Jedan grčki list je 1953. godine izvijestio da je djevojka Maria Poimenidou prekršila zakon, obukla mušku odjeću i na prevaru se uvukla na Atos jer je silno željela vidjeti kakav život vode monasi. To je trajalo tri dana, a nakon tog incidenta Grčka je donijela zakon o jednogodišnjoj kazni za svaku žensku osobu koja pokušaja prekršiti zabranu.