Nekad je nužno odabrati stranu

Kako su prošla prva 2 tjedna nastave u najneobičnijoj školskoj godini ikad? Ovo je 7 ključnih momenata

Školska kronika ove godine bilježi "rezultate" poput onih na sportskim semaforima, samo prilagođenih pandemijskim uvjetima

Iza nas su dva puna tjedna nastave u novoj, nikad neizvjesnijoj i nikad kompleksnijoj školskoj godini. Bilo je jasno da će školska kronika u ovoj školskoj godini bilježiti “rezultate” poput onih na sportskim semaforima, samo prilagođenih pandemijskim uvjetima; koliko je učenika zaraženo, koliko je učitelja i nastavnika u samoizolaciji, koji postotak škola radi po kojem modelu…

Osim puke korona-školske statistike o kojoj su lokalni stožeri i Ministarstvo obrazovanja izvještavali svakodnevno, prva dva tjedna obilježile su i vijesti o ukidanju obveze nošenja maski u školama u pojedinim županijama te spor oko korištenja školskih sportskih dvorana. Otvoreno je i pitanje vjeronauka u rasporedima sati koje već tradicionalno izaziva prijepore na početku svake nastavne godine, dok je ove dodatno potencirano koronakrizom. U nastavku donosimo pregled prva dva tjedna nastave.

1. Po kojim modelima sada rade škole?

Uoči početka nastavne godine, Ministarstvo obrazovanja objavilo je tri modela prema kojima se može odvijati nastava u ovoj školskoj godini. A model podrazumijeva poštivanje maksimalnog mogućeg razmaka u razrednoj nastavi od 1. do 4. razreda, održavanje nastave u višim razredima osnovne škole uz razmak od 1,5 metra, odnosno 2 metra u srednjim školama, tj. nošenje zaštitnih maski za vrijeme nastave ako razmak nije moguće ostvariti.

U B modelu dio nastave se odvija online, a dio uživo, tj. razredi se dijele na dvije skupine koje se izmjenjuju online/uživo po režimu od 1 tjedan ili 3+2/2+3 dana. Treći, model C, rezerviran je za slučaj nacionalnog lockdowna ili za one škole u kojima je došlo do proboja koronavirusa.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja koje smo prikupili u četvrtak, 17. rujna, 1241 škola radi po A modelu (91,38% škola), njih 109 su u B modelu (8,03%), dok osam škola radi u režimu C (0,59% škola). Podaci se odnose na 99,85 posto škola koje su ispunile obrazac Ministarstva.

2. Kako smo krenuli u nastavnu godinu?

Drugi dan nastave, 8. rujna, imali smo 218 prosvjetnih djelatnika u samoizolaciji, dok ih je 64 bilo pozitivno. Na datum 8. rujna, 2031 dijete bilo je u samoizolaciji, od toga ih je 277 bilo pozitivno na koronavirus. Pritom, 71 zaraženo dijete bilo je iz dobne skupine do šest godina, a 206 djece pozitivno na koronavirus bilo je u dobnoj skupini od 7 do 18 godina.

3. Kakvo je sada stanje sa samoizolacijom i zaraženima?

Iz Ministarstva za Telegram kažu da je na dan 16. rujna (srijeda) 127 prosvjetnih djelatnika u samoizolaciji, dok ih je 27 pozitivno na koronavirus. Na isti datum, 2873 djece je u samoizolaciji, od toga 728 djece u dobi do šest godina te 2145 djece u dobi od 7 do 19 godina. U ovim su podacima, dakle, obuhvaćena djeca predškolske i školske dobi. Pritom je 226 djece pozitivno na koronavirus; njih 46 je u dobi do šest godina, a 170 zaraženih učenika u dobi je od 7 do 18 godina, proizlazi iz podataka koje nam je ustupilo Ministarstvo.

Iz podataka proizlazi i da, u ovome trenutku, imamo manje zaraženih prosvjetnih djelatnika i djece no što smo ih imali na samom početku nastave. Također, u samoizolaciji je manje prosvjetnih djelatnika (127) no što ih je bilo 8. rujna (218), ali broj djece u samoizolaciji je veći (2873) u odnosu na 8. rujna (2031).

4. Što je s maskama u školi?

A model nastave za učenike od 5. razreda naviše podrazumijeva nošenje zaštitnih maski u razredu ako nije moguće ostvariti nužan razmak. No, prošloga vikenda resorni ministar Radovan Fuchs najavio je mogućnost ukidanja obveze nošenja maski u slučaju epidemiološki stabilne situacije. Odgovornost za tu odluku preuzima lokalni stožer civilne zaštite.

“Imamo pritisak grupacije ljudi, roditelja, koji se ne slažu s preporučenim mjerama. Određeni ljudi se ne slažu s nošenjem maski na nastavi, pa nalaze razne argumente”, kazao je prošloga vikenda Fuchs komentirajući pritiske roditelja na škole oko obveze nošenja maski na nastavi.

Iz Ministarstva kažu da, prema informacijama iz medija, “s obzirom da odluku o ukidanju nošenja maski donosi škola u dogovoru s osnivačem i nadležnim lokalnim stožerom”, tu su mogućnost dosad iskoristile Istarska, Međimurska, Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija te ukinule obvezu nošenja maski u školama kojima su osnivači.

5. Što je s vizirima u školama?

Ovoga tjedna, Hrvatski zavod za javno zdravstvo dao je pojašnjenje kako viziri u školama ne mogu zamijeniti maske, osim u slučaju kada je prisutan učenik oštećenog sluha. “Korištenje vizira ne može se smatrati zamjenom za korištenje zaštitnih maski u školama. Usprkos tome što viziri ograničavaju širenje bolesti kapljičnim putem, viziri ne mogu spriječiti širenje zaraze aerosolom koje bi prema sadašnjim saznanjima moglo biti moguće”, stoji u pojašnjenju HZJZ-a.

Iznimno, takva je uputa, nastavnik masku treba zamijeniti vizirom kada je u razredu prisutan učenik oštećenog sluha i to kako bi se učeniku omogućilo čitanje s lica i usana. U kretanju zajedničkim prostorijama škole, nastavnik ipak treba nositi masku.

6. Što je s korištenjem školskih sportskih dvorana?

Na samom početku nastavne godine, otvorena je velika i žustra rasprava oko korištenja školskih sportskih dvorana za nenastavne i izvannastavne aktivnosti. Školske dvorane, izvan nastave, koriste i brojni gradski klubovi za treninge mlađih kategorija, a sada je s obzirom na epidemiološke smjernice, preporučeno da se školske dvorane ne koriste za tu namjenu. Kolege s Telesporta tu su situaciju označili konstatacijom kako, jednostavno, Hrvatskoj nije stalo do sporta.

Nakon izrazitog pritiska javnosti da se dvorane ipak otvore za treninge, ministar Fuchs počeo je popuštati. Prvo je rekao da će klubovi u školske dvorane moći vikendima ako ne bude proboja korone u škole. Kazao je i kako će biti nužno donijeti pravila za korištenje dvorana. Posljednja je informacija, prenosi HRT, da bi HZJZ i Ministarstvo do kraja tjedna zajednički trebali izdati preporuku za korištenje školskih dvorana, čija bi primjena krenula od sljedećeg tjedna, i to u fazama.

7. Vjeronauk

Na početku svake nastavne godina, sada je to već tradicionalno, izborni vjeronauk u školama dospijeva u novinske stupce. Njegovo smještanje usred rasporeda prijeporno je za one učenike koji ne pohađaju vjeronauk, a problem je ove jeseni dodatno potenciran epidemiološkim smjernicama koje su neki ravnatelji protumačili na način da učenici ni pod kojim uvjetima ne smiju napuštati učionicu.

Pa su tako, od početka nastave 7. rujna, u brojnim učionicama za vrijeme trajanja vjeronauka sjedili učenici koji ga inače ne pohađaju. Telegram je opširno izvještavao o takvim slučajevima, a u posljednjem su roditelji, u znak bunta, izvukli svoju djecu iz škole za vrijeme trajanja nastave vjeronauka. Situacija varira, također smo pisali, od škole do škole i sve zapravo ovisi o dobroj volji ravnatelja i učitelja.

Problem nije moglo ignorirati niti Ministarstvo pa su za Telegram poručili kako dobrim rješenjima smatraju da vjeronauk bude prvi ili zadnji sat u rasporedu, dok dugotrajnim dobrim rješenjem vide uvođenje alternativnog predmeta vjeronauku, poput etike u srednjim školama. Taj bi plan, poručili su ovoga tjedna, trebali sprovesti do kraja ovog, četverogodišnjeg mandata. Do tada, kome se kako posreći u kojoj školi.