Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Karantena je u travnju smanjila razine ugljičnog dioksida za 17 posto. Dugoročne prognoze svejedno nisu dobre

Studija napominje da su koristi koje doživljava okoliš zbog krize COVID-19 vjerojatno privremene

ZADNJA IZMJENA: svi 20, 2020
Foto: Vjekoslav Skledar
Što se upravo događa s koronavirusom:

Količina ugljičnog dioksida koju ljudi stvore svakog dana u svijetu je, u travnju, pala za 17 posto u odnosu na dnevni prosjek iz 2019. godine. Ovaj strmi pad rezultat je pandemije COVID-19, kažu procjene objavljene u časopisu Nature Climate Change, piše The Verge. Smanjenje količine ugljičnog dioksida desilo se zbog manje proizvodnje energije, smanjenja industrijske proizvodnje, transporta i otpreme. Pandemija je osobito teško pogodila zrakoplovnu industriju. Otisak ugljika u zrakoplovstvu smanjio se za 60 posto, ali to ima daleko manji utjecaj na klimu u usporedbi s drugim industrijama.

Znanstvenici i ekolozi nisu optimistični u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova. Dramatičan pad posljedica je uredbi vlada koje su privremeno zatvorile poduzeća i ljudi koji moraju ostati kod kuće da se spriječi širenje virusa. To samo po sebi nije dovoljno da se uspore klimatske promjene, smatraju autori. Bez sustavnijih i dugotrajnijih promjena u načinu funkcioniranja društva, zagađenje bi se moglo ponovno osvetiti kada pandemija prestane.

Godišnji pad od 4 do 7 posto

Studija napominje da su koristi koje doživljava okoliš zbog krize COVID-19 vjerojatno privremene. Samo socijalni odgovor ne može dovesti do potrebnih dubokih i trajnih smanjenja. Predviđa se da će se ukupna emisija za 2020. godinu tek skromno smanjiti ovisno o tome koliko dugo će mjere socijalnog distanciranja trajati. Ako se emisija ugljika vrati na vrijednosti prije krize do sredine lipnja, pandemija će smanjiti godišnje zagađenje za samo 4 posto. Ostanu li neka ograničenja tijekom cijele godine, kao što mnogi stručnjaci za javno zdravstvo preporučuju, moglo bi doći do pada od 7 posto, pokazali su autori studije. Procjene su otprilike u skladu s ranijom projekcijom Međunarodne agencije za energetiku koja je prognozirala pad od oko 8 posto.

Sean Sublette, meteorolog iz neprofitne udruge Climate Central, kazao je, ranije ovog mjeseca, za The Verge da 8 posto nije baš puno. Ugljični dioksid se zadržava se u atmosferi i ondje se može ostati stotinama, čak i tisućama godina. Ukupna količina ugljičnog dioksida zaglavljena u atmosferi koja zadržava toplinu kao posljedicu ljudske aktivnosti tijekom generacija i dalje raste. “Ona je poput kade koju ste napunili do kraja, ispustite 10 posto ali je i dalje nastavljate puniti.”

Emisije bi mogle biti gore nego prije

Ako vlade odgode djelovanje na klimatske promjene, za vrijeme ili nakon pandemije, emisije bi se mogle vratiti gore nego prije, kao što je bilo nakon financijske krize 2008. godine. To bi moglo dovesti do klimatske krize koja je gora od one koja se očekivala prije pojave novog koronavirusa.

S druge strane, nastavi li se pad godišnjeg zagađenja ugljičnim dioksidom 4 do 7 posto svake godine, ne zato što nas je pandemija prisilila da ostanemo unutra, već zbog prelaska s fosilnih goriva na obnovljivu energiju, to bi nas približilo ciljevima postavljenima u pariškom klimatskom sporazumu koji ima cilj smanjiti emisiju na gotovo nulu do sredine stoljeća. A to bi moglo spriječiti još jednu globalnu katastrofu koju donose klimatske promjene.

Eva Benedik
Telegram autor
1843 članka Više o autoru
Više s weba