Kemičari su uspjeli stvoriti neuhvatljivi einsteinij, 99. element periodnog sustava nazvan po Albertu Einsteinu

Po prvi puta znanstvenicima je uspjelo proučavati einsteinij, nazvan po Albertu Einsteinu, jedan od najneuhvatljivijih i najtežih elemenata u periodnom sustavu. Element je rednog broja 99, oznake Es i atomske mase 253.09, piše Live Science.

Američko Ministarstvo energetike otkrilo je einsteinij 1952. godine, prilikom prvog testa s vodikovom bombom. Ovaj element se na Zemlji ne javlja prirodno i može se proizvesti samo u mikroskopskim količinama pomoću specijalnih nuklearnih reaktora. Teško ga je odvojiti od ostalih elemenata, visoko je radioaktivan i brzo propada što ga čini izuzetno teškim za proučavanje.

Napravljen je pomoću nuklearnog reaktora

Znanstvenici sa Sveučilišta Berkeley u Californiji, stvorili su uzorak čistog einsteinija od 233 nanograma i proveli prve eksperimente još od sedamdesetih godina prošloga stoljeća tako da im je uspjelo otkriti neka osnovna svojstva elementa.

Einsteinij je napravljen bombardiranjem ciljnog elementa korištenjem nuklearnog reaktora u Nacionalnom laboratoriju Oak Ridge u Tennesseeju, jednom od rijetkih mjesta na svijetu gdje se može proizvesti.

Prilično je izazovno izdvojiti ga

Reakcijom je načinjen kalifornij, komercijalno važan element koji se koristi u nuklearnim elektranama, a reakcijom se stvara mala količina einsteinija kao nusproizvoda.

Izdvajanje čistog einsteinija iz kalifornija je izazovno zbog njihove sličnosti, pa su znanstvenici na kraju dobili samo mali uzorak einsteinja 254, jednog od najstabilnijih izotopa ovog neuhvatljivog elementa.

A problem je i sačuvati ga

“To je tako mala količina, ne možete ga vidjeti, a jedini način na koji ga možete prepoznati je po njegovom radioaktivnom signalu.” Dobivanje einstenija je mali dio uspjeha, sljedeći problem je pronaći mjesto za njegovo zadržavanje.

Einsteinij 254 ima vrijeme poluraspadanja od 276 dana, kada se pola materijala raspadne u berkelium koji emitira štetno gama značanje. Znanstvenici su dizajnirali poseban držač uzorka otisnut u 3D kako bi sadržavao einstenij i tako zaštitili znanstvenike laboratorija Berkley od zračenja.

Element neprekidno propada

Raspadanje einsteinija stvorilo je druge probleme. Element neprekidno propada i svaki mjesec gubi 7.2% svoje mase pa kada planiraju eksperimente znanstvenici to trebaju uzeti u obzir.

Istraživanje ove studije, objavljene u časopisu Nature, moglo bi olakšati stvaranje einsteinija u budućnosti. Einsteinij bi potencijalno mogao koristiti kao ciljni element za stvaranje težih elemenata, uključujući one još neotkrivene poput hipotetskog elementa 119 koji se naziva ununennium.