Kina se godinama bori s ozbiljnim kompleksom; nije u stanju sama proizvesti običnu kemijsku olovku

Kina će, izgleda, napokon početi proizvoditi malu rotirajuću lopticu na vrhu olovke

Kina je uspjela poslati rakete u svemir, napravila je pametne telefone i proizvela vlakove velikih brzina, ali istovremeno nije bila u stanju napraviti običnu kemijsku olovku, piše BBC. Prije godinu dana kineski premijer Li Keqiang na nacionalnoj televiziji požalio se kako njegova zemlja nije u stanju proizvesti jednu naizgled vrlo jednostavnu stvar – običnu kemijsku olovku.

Problem nije predstavljala sama olovka, već njezin vrh, odnosno mala rotirajuća loptica iz koje izlazi tinta. Ova se loptica proizvodi posebnom tehnologijom, a radi se od specijalnog, vrlo tankog čelika. Ispostavilo se da kineski čelik nije dovoljno dobar za ovaj proizvod.

Kinezi inače proizvode pola svjetskog čelika

Država Kina godišnje proizvede 38 milijardi kemijskih olovaka, ali rotirajuće loptice Kinezi uvoze iz drugih zemalja, najčešće iz Japana. To kinesku industriju košta 17,3 milijuna dolara na godinu. Državne tvrtke Taiyuan Iron i Steel vjeruju da su nakon petogodišnjeg istraživanja napokon riješile ovaj problem.

Pronašle su trajno rješenje. Uskoro bi trebali početi proizvoditi kemijske olovke koje ne sadrže niti jedan uvozni dio. Problem sa proizvodnjom kemijskih olovki mnogi smatraju simboličnim za ovu zemlju. Naime, Kina proizvodi više od polovice svjetskog čelika, ali najkvalitetniji čelik mora uvoziti.

‘Nismo talentirani za finu mehaniku’

Osim toga, precizna mehanika razvija se samo u određenim sektorima kineske industrije, kao što su zračni promet i vojna industrija, koje je kineska vlada postavila kao prioritetne. “Kemijska olovka dokazuje da se Kina nikada nije bila sposobna baviti finom mehanikom”, kaže George Huang, profesor na sveučilištu u Hong Kongu.

Ovaj profesor tvrdi da cijeli svijet Kineze smatra dobrim obrtnicima, ali im, kako kaže, ponekad nedostaje dobar duh. “Naša kultura se razlikuje od njemačke i japanske. Oni su poznati po svojim inovacijama u strojarstvu”, završava profesor Huang.