Kinezi imaju poveći problem: nepoznati virus im već neko vrijeme masovno ubija svinje

Nepoznati virus ubija svinje u Kini. Znanstvenici su ga, nakon skoro nešto više od godine dana, uspjeli identificirati i pokazalo se da se radi o posve novoj vrsti koronavirusa. I poput smrtonosnog virusa SARS-a, ovaj također počinje kod šišmiša. Krajem 2016. svinje na kineskim farmama u jugoistočnoj pokrajini Guangdong, počele su dobivati snažan proljev i povraćati. Do svibnja 2017. bolest je ubila 24.693 praščića. Testovi nisu uspjeli otkriti uzročnika epidemije koje su inače uobičajene kod svinja.

Analizom uzoraka bolesne prasadi znanstvenici su uspjeli sastaviti genetski nacrt virusa koji su uzrokovali sindrom svinjske dijareje ili SADS. Novi virus dijeli 95 posto genetskog koda s još jednim koronavirusom, otkrivenim kod šišmiša 2016. godine. Dokazi upućuju na to da ova dva koronavirusa imaju zajedničkog pretka, a SADS je sa šišmiša preskočio na svinje, objavili su znanstvenici početkom travnja u časopisu Nature.

Za sada ne izgleda da bolest utječe na ljude. No i prvi dokumentirani slučajevi SARS-a, teškog akutnog respiratornog sindroma, javili su se 100 kilometara od farmi svinja pogođenih zarazom. Istraživanje pokazuje da bi pozornost usmjerena na viruse koje imaju šišmiši mogla ubuduće smanjiti zaraze i kod svinja i kod ljudi, prenosi Science News.

Uloga šišmiša u cijeloj priči

Šišmiši imaju prilično lošu reputaciju jer mogu zaraziti ljude s obzirom na broj patogena koje nose. Bjesnoća, nipah, hendra, ebola, marburg sve su virusi koje nose šišmiši i koji mogu uzrokovati ozbiljne bolesti kod ljudi. Moćni virus marburg i neki sojevi virusa ebole mogu ubiti 80 do 90 posto zaraženih ljudi. Većina ovih bolesti je prisutna posljednjih 50 godina, iako pojedini znanstvenici tvrde da su prisutne još i dulje ali nisu prepoznate, piše IFL Science.

Što uzrokuje porast virusnih bolesti? Izgleda da je krivnja na nama koliko i na šišmišima. Ljudi su počeli prodirati u teritorije šišmiša, osobito u tropima što je dovelo do pojačanog rizika kontakata s tim životinjama. Na primjer, u Maleziji, komercijalne farme su nastale tamo gdje su obitavališta šišmiša što je dovelo, preko svinja, do prvog slučaja nipaha kod ljudi.

Zašto virusi ne ubijaju šišmiše?

Ipak, izgleda da šišmiši nose više ljudskih patogena nego ostale životinje. Šišmiši vole živjeti blizu jedan drugoga što im daje priliku da viruse međusobno dijele. Ali zašto njih ti virusi ne ubijaju? Znanstvenici misle da je to zbog njihove sposobnosti letenja. Za let im treba puno energije, a kada se koristi puno energije, proizvede se puno otpada. Kako bi spriječili da im otpad ošteti DNK, šišmiši su razvili sofisticirane obrambene mehanizme koji im pomažu da se ne razbole.

A kako virusi preživljavaju u šišmišima? Virusi su, za razliku od bakterija, ovisni o domaćinu da bi se replicirali i stoga trebaju posve specifične uvjete. Kada šišmiši lete, njihove unutrašnje temperature su oko 40 stupnjeva Celzijusa, što je za puno virusa prevruće. To će ubiti i puno virusa u šišmišima, ostavljajući samo one najotpornije koji su razvili mehanizme tolerancije. Na žalost za nas, to znači da će preživjeti i povišenu temperaturu kojom se ljudski organizam odupire bolesti. No, nemojte zbog toga mrziti šišmiše, oni su važni oprašivači i jedu komarce.