Koje su šanse da razvijemo neki super snažan imunitet na Covid-19? Male

Postoje znakovi da, u pojedinim zemljama, prolazi vrhunac pandemije koronavirusa. U posljednje vrijeme priča se kako ljude vratiti u društvo. Središnje pitanje je pitanje imuniteta. Tko je od nas siguran od COVID-19 i kako se to mjeri? Da li su postojeći testovi na antitijela dovoljno dobri da ljudi mogu biti smatrati zdravima i da se mogu vratiti se na posao?

Treba li nam sustav potvrda, iskaznica o imunitetu? Ne možemo pretpostaviti da se osoba nakon preboljenog virusa ne može opet razboljeti, piše Wired. Čak i ako se naš organizam nauči boriti protiv bolesti, ne znamo koliko dugo može trajati zaštita. “Imunitet nakon bilo koje infekcije može biti u rasponu od cjeloživotnog i potpunog do potpuno nepostojećeg”, kazao je za NYT Marc Lipsitch, epidemiolog.

Nema puno podataka

Za sada, postoje tek skromni podaci o imunitetu na ovaj koronavirus. Najmudriji stručnjaci kažu da će zaštita od COVID-19 trajati kratkotrajno i imat će je samo dio onih koji se zaraze. Adaptivni imunitet nije sklopka za uključivanje i isključivanje i trebamo razmišljati u smislu kontinuiteta imuniteta.

Na jednome kraju je potpuni imunitet, gdje izloženost patogenu može izazvati doživotnu, sigurnu zaštitu. S druge strane, uopće ne postoji imunitet i povijest prethodnih bolesti nije bitna ili može još pogoršati stanje. Na primjer, imunološka reakcija na jedan soj virusa denga groznice može pogoršati rekciju na drugu vrstu iste groznice.

Stručnjaci misle da se virus SARS-CoV-2 vjerojatno nalazi negdje u sredini, ljudi koji su bili izloženi nisu potpuno imuni protiv daljnjeg obolijevanja. Umjesto toga, oni ulaze u stanje imuniteta srednje razine zaštite koji vremenom nestaje. Ovo imunološko stanje bilo da sprječava ponovnu infekciju ili samo čini drugi krug bolesti manje intenzivnim, i razdoblje trajanja kraćim, ovisi o nekoliko faktora.

Koji su faktori

To su genetika i spol pacijenta, žene imaju jače imunološke reakcije, zatim jačine početnog imunološkog odgovora i karakteristike samog virusa i kako se dalje razvija. Mi još uvijek ne znamo koje su vrste antitijela najvažnije za sprječavanje da koronavirus inficira stanice. Bez tih podatka bit će teško osmisliti krvne testove koji daju razumne procjene snage nečijeg imuniteta u smislu vjerojatnosti da će se zaraziti i koliko su simptomi ozbiljni.

Želimo li znati trajanje imuniteta, bez obzira na njegovu snagu, morat ćemo saznati više o tome kako se mijenjaju najrelevantnije razine protutijela u mjesecima ili godinama nakon infekcije. Prethodne studije manje opasnih koronavirusa nagovještavaju da je zaštita kratkotrajna. Razina antitijela značajno pada u roku nekoliko mjeseci i nastavlja padati.

Mala studija iz 1990. godine pratila je devet pacijenata koji su imali blažu bolest izazvanu koronavirusom. Poslije godine dana, dvije trećine pacijenata imalo je novi napad infekcije, ali je trajala kraće nego prvi put. Uzorak se može vrlo razlikovati od SARS-CoV-12. Druga istraživanja pokazuju da stope propadanja imuniteta mogu poprilično varirati od osobe do osobe kao odgovor na isti patogen.

Bitna je težina bolesti

Koliko ste bolesni od COVID-19 prvi puta, može imati utjecaja na novo razbolijevanje. Oni koji se oporavljaju od težih slučajeva, mogli bi imati jači imunitet od onih asimptomatskih. Istraživanje Scotta Boyda sa Stanforda sugerira da ljudi iz kategorije teže bolesnih stvaraju više razine protutijela na virus. Postoji i vrlo malo preliminarnih dokaza koji ukazuju na to da neki ljudi uopće ne mogu razviti imunitet poslije prvog izlaganja.

Podaci o 175 pacijenata u Kini koji su imali blage simptome, pokazalo je da su imali slab imunološki odgovor, mjereno razinom protutijela, a 5 posto uopće nije pokazalo mjerljiv odgovor. Izvještaj iz Južne Koreje kaže da je 91 pacijent koji se oporavio od bolesti, testiran je opet pozitivno kasnije, sugerirajući da su se ili opet zarazili ili se bolest opet aktivirala. Postoje izvješća o ponovnoj infekciji u Kini i Japanu. To možda ukazuje i na to da su testiranja bila problematična.

Potrebno je još istraživanja

Jedna od intrigantnih mogućnosti je da prethodno izlaganje drugim koronavirusima pruža neku zaštitu. Virolog Robert Garry i njegova istraživačka grupa, sa sveučilišta Tulane, vidjeli su da neki pacijenti s COVID-19 imaju takav imunološki odgovor kakav bi se očekivao od nekoga tko je ranije doživio izloženost patogenu. A očito ovim virusom nisu bili ranije zaraženi.

Može se desiti da je novi virus dovoljno sličan sezonskim koronavirusima koji izazivaju običnu prehladu. To bi moglo objasniti i zašto djeca reagiraju slabije od odraslih. Vjerojatno su nedavno bila izložena drugim koronavirusima. Vremenom i daljnjim istraživanjima ove će nepoznanice nestati.

Na kraju ćemo znati kako se formira imunitet protiv SARS-CoV-2 i koliko dugo on traje. Ali čak ni tada možda nećemo dobiti posve jasnu sliku kakvoj težimo. Istina je da naše imunološke reakcije na ovaj virus neće biti trajne i savršene. Lijepo je zamisliti da će netko tko je bio zaražen postati vitez opskrbljen antitijelima koji čuva druge ali to baš i ne funkcionira.