Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Koji su najveći problemi u pronalasku cjepiva protiv korone? Poznati farmakolog detaljno objašnjava

Profesor dr. Igor Francetić govori zašto će svijet ipak prije pronaći cjepivo, nego li lijek za virus koji je izazvao pandemiju

ZADNJA IZMJENA: svi 19, 2020
Foto: Saša Ćetković
Što se upravo događa s koronavirusom:

Brojne farmaceutske kompanije, znanstvenici i istraživački centri širom svijeta u grozničavoj su utrci za otkrivanje cjepiva i lijeka protiv COVID-19. Po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji trenutno je u svijetu čak 110 potencijalnih cjepiva u fazi testiranja, a u ta istraživanja ulaže se više desetaka milijardi dolara. Kako bez cjepiva ili lijeka nema pravog oživljavanja gospodarskih aktivnosti, između Kine i SAD započela je bjesomučna utrka tko će prije pronaći lijek.

Američki komentatori odmah su postavili pitanje što bi se dogodilo američkom predsjedniku Donaldu Trumpu kad bi se predsjednički izbori u studenome održavali u atmosferi u kojoj se Kinezi cijepe, a Amerikanci ne. Stoga nije čudno da Bijela kuća ne bira sredstva kako bi se SAD prije svih dokopale prvog cjepiva ili lijeka. Tim više što je predsjedavajući američkih Federalnih rezervi Jay Powell upozorio da se američko gospodarstvo možda neće oporaviti dok se ne pronađe cjepivo za Covid-19.

Za oporavak gospodarstva SAD-a ključno je cjepivo

U intervjuu televizijskoj stanici CBS News Powell je kazao “da bi se gospodarstvo u potpunosti oporavilo, ljudi će morati biti potpuno sigurni. A za to će morati čekati pronalazak cjepiva.” Kad je Paul Hudson, CEO francuskog farmaceutskog giganta Sanofi izjavio da će SAD imati pravo prvokupa cjepiva protiv koronavirusa, Olivier Veran, francuski ministar zdravlja, nije krio zaprepaštenje. Priznao je da je šokiran, kao i premijer Eduardo Philippe, koji je objavio da se o ravnopravnoj mogućnosti kupnje cjepiva ne može pregovarati.

Hudson je, međutim, odgovorio da su SAD još u veljači uložile golem novac u istraživanje vakcine. To je svijet podsjetilo na Trumpov pokušaj da kupi njemačku farmaceutsku kompaniju CureVac kako bi Amerikanci dobili ekskluzivno pravo na korištenje njihovog cjepiva protiv COVID-19. Trump je također pokrenuo operaciju Warp Speed, javno-privatno partnerstvo, koje ima za cilj omogućiti stotine milijuna doza cjepiva dostupnim u SAD-u do kraja godine.

Četiri od osam cjepiva potječu iz Kine

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, WHO, četiri od osam cjepiva koja su u visokoj kliničkoj fazi ispitivanja, potječu iz Kine. Yeidong Yin, izvršni direktor kineske farmaceutske kompanije Sinovac Biotech, otkrio je da bi njegova tvrtka mogla krenuti u proizvodnju cjepiva već do kraja lipnja.

Profesor dr. Igor Francetić, redovni profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te jedan od najuglednijih specijalista za kliničku farmakologiju i internu medicinu u nas komentirao je za Telegram utrku koja se vodi u svijetu tko će prvi do lijeka protiv COVID-19. Profesor Francetić već desetljećima procjenjuje djelotvornost raznih vrsta lijekova te pomaže liječnicima u odabiranju optimalnih lijekova za pacijente, ali i najbolju kombinaciju lijekova.

Niti jedan lijek za sada nije u prednosti

“Veliki broj istraživanja ukazuje da do sada niti jedan od kandidata za lijek ili cjepivo protiv koronavirusa nema bitne prednosti pred drugima. U protivnom bi se oko takve vrste lijeka ili cjepiva skupilo više farmaceutskih tvrtki koje bi se koncentrirale na tu molekulu. Tako brojna istraživanja rezultat su prije svega težnje za enormnom zaradom te političkim marketingom, a u drugi plan pao je medicinski aspekt problema”, kaže dr. Francetić.

“Jasno je da će zemlja u kojoj se prvo otkrije djelotvorna vakcina to iskoristiti kako bi pohvalila svoje znanstvene i istraživačke potencijale te promovirala svoj politički sustav. Vjerujem da bi istraživanja bila puno djelotvornija kad bi se ujedinila znanstvena zajednica svijeta i kad bi se puno brže razmjenjivale informacije i otkrića do kojih se došlo na putu razvoja pojedinih lijekova i vakcina”, nastavlja.

Trump je odbio ideju o zajedničkom razvoju cjepiva

U međuvremenu tu mogućnost, odnosno prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te njemačke kancelarke Angele Merkel, da se ulože zajednički napori u potrazi za lijekom, Trump je rezolutno odbio. Istodobno, profesor Francetić smatra kako je puno veća vjerojatnost da će se prije pronaći cjepivo, nego lijek protiv COVID 19.

“Naprosto zbog toga što danas ne poznajemo niti jedan antivirusni lijek koji bi bio dovoljno efikasan. Na primjeru HIV infekcije to se najbolje vidi. AIDS se pretvara u kroničnu bolest, ali se ne može izliječiti. Za ublažavanje bolesti koristi se nekoliko lijekova istodobno što znači da niti jedan od njih samostalno nije dovoljno djelotvoran. Stoga vjerujem da će se cjepivom riješiti veći dio problema budućih epidemija koronavirusa”, kaže dr. Francetić.

Problem je što koronavirus često mutira

Problem je, upozorava profesor Francetić, što koronavirus često mutira, poput, primjerice, malignih stanica karcinoma pluća. “Te stanice vrlo brzo mijenjaju svoj enzimatski sustav pa lijek koji je do jučer djelovao na njih, odjednom više nema efekta. Zbog toga se kod pacijenta mora mijenjati kemoterapija, a zahvaljujući napretku znanosti može se utvrditi kad stanice prestanu reagirati na lijek koji su dobivale. Tada se mogu otkriti karakteristike stanice na koje bi mogao djelovati neki drugi lijek”, tumači dr. Francetić.

Sljedeća je nevolja s COVID-19, upozorava profesor Francetić, što on spada u takozvanu RNA skupinu virusa, koji se često mijenjaju. I to se najbolje vidi na primjeru gripe ili influence. Premda je poznata znanstvenicima već desetke godina, profesor Francetić ističe kako još nema univerzalne vakcine za influencu. “Svake godine epidemija je uzrokovana drugim tipom virusa gripe. Kako je čovječanstvo već dugo u kontaktu s virusima gripe stekao se određeni imunitet što je jamstvo da klinička slika u bolesnika koji se razbole od influence sljedećih godina neće biti tako teška.”

“Također poznata su četiri klinička značajna virusa koji se češće ponavljaju, dok su drugi manje važni. Postoje određene formule na temelju kojih se predviđa koji će tip gripe najvjerojatnije doći. To nije tip od prethodne godine, no prognoze ipak nisu 100 posto točne. Zna se dogoditi da se provede cijepljenje protiv jednog ili drugog tipa, a epidemiju izazove treći tip virusa”, objašnjava.

Naše znanje o COVID-19 vrlo je skromno

Za razliku od gripe već sada se zna da postoji više desetaka različitih tipova koronavirusa. Zbog toga će biti bitno otežan pronalazak vakcine koja će djelovati barem protiv većine poznatih tipova koronavirusa. Stručnjaci tvrde da je novi koronavirus mutirani RNA virus, koji je zbirka genetskog materijala pakiranog unutar proteinske ljuske. Jednom kada RNA virus stupi u kontakt s domaćinom, počinje izrađivati nove kopije sebe, koje mogu zaraziti druge stanice, što će dodatno otežati potragu za lijekom ili cjepivom.

“Drugačija je, međutim, slika s koronavirusima”, kaže profesor Francetić te dodaje “kako smo do sada imali epidemiju SARS-a i mediteranske epidemije respiratornih bolesti koji su vrste koronavirusa. No, COVID-19 je ipak drugačiji virus o kojem je, u ovom trenutku, naše znanje vrlo skromno.”

Iako profesor Francetić vjeruje da neće svaki tip korone biti “zloćudan”, šanse za pronalazak lijeka koje bi pružalo dovoljnu zaštitu kod buduće epidemije, nisu prevelike. Još se, kaže, uvijek ne zna ni kakva je bila virusna bolest španjolska gripa, premda je vjerojatno bila riječ o influenci. Ta je bolest odnijela više od 50 milijuna života, jer je, nakon završetka Prvog svjetskog rata, zatekla svijet u vrlo jadnom stanju u kojem je dominiralo siromaštvo, neishranjenost, a znanost bila na puno nižoj razini.

Do cjepiva se dolazi brže nego do lijeka

“Dobra je okolnost da je od tada znanost jako napredovala pa je proces pronalaska genske strukture virusa značajno skraćen. Prije je to bio dugotrajan proces, ali nažalost vrijeme potrebno za adekvatno kliničko ispitivanje djelotvornosti lijeka i vakcine teško se može skratiti. Dok od otkrića do upotrebe novog lijeka može proći i do desetak godina, s cjepivom je postupak znatno kraći te traje između godine, godine i pol. Naime, nakon laboratorijskih ispitivanja prelazi se na testiranja na životinjama, a tek onda dolazi do kliničkih ispitivanja na ljudima. Zbog toga ne bi bilo dobro da se zbog žurbe i trke za prestižom i zaradom napuste principi dobre kliničke prakse koje se pridržavamo u pronalasku novih lijekova i vakcina.”

Znanstvenici se pri ispitivanju novih lijekova susreću s problemom dvije vrste nuspojava. Akutne su one koje se zamijete još tijekom uzimanja lijeka, dok su kronične nuspojave one koje se javljaju kasnije, pa čak i nakon nekoliko godina. Zbog toga profesor Francetić upozorava na opasnost da bi se moglo pokušati preskočiti neke faze ispitivanja, što bi moglo biti pogubno. Pri tomu navodi slučaj lijeka talidomida.

“Svojedobno FDA, američka agencija koja odobrava lijekove, nije dozvolila registraciju lijeka talidomida u SAD. Iako je bila pod snažnim pritiskom odbila je dopustiti uporabu tog lijeka koji je bio registriran kao sredstvo koje ublažava tegobe na početku trudnoće. Na taj način spriječena je katastrofa jer je lijek uzrokovao teške malformacije u djece širom svijeta čije su majke uzimale taj lijek.”

Trump je neupućen u opasnosti lijekova

Koliko će biti dug i mukotrpan postupak otkrivanja lijeka i cjepiva najbolje ilustriraju dosadašnji slučajevi kad se najavljivalo da su već pronađeni lijekovi protiv COVID-19. Tako je predsjednik Trump tvrdio da je remdesivir lijek koji obećava. Neki su znanstvenici požurili pak objaviti da su se ljudi koji su uzimali remdesivir oporavili u prosjeku za 11 dana u usporedbi s 15 dana koliko je trebalo ljudima koji nisu uzimali taj lijek.

U isto vrijeme studija objavljena u časopisu The Lancet pokazala je da sudionici kliničkog ispitivanja koji su uzimali remdesivir nisu imali nikakve koristi u usporedbi s bolesnicima koji ga nisu uzimali. Unatoč kontradiktornim rezultatima, FDA je ipak 1. svibnja odobrila skraćeni postupak za tu indikaciju. Nakon što je Trump sugerirao da su antimalarijski lijekovi hidroksiklorokin i klorokin potencijalno korisni u liječenju koronavirusa, stručnjaci su odmah upozorili da je američki predsjednik potpuno neupućen u opasnosti koje taj lijek predstavlja za pacijente s COVID-19.

Hidroksiklorokin i klorokin mogu izazvati srčane probleme

Nekoliko studija dokazalo je, naime, da pacijenti riskiraju srčane probleme, pa čak i smrt, a kanadske zdravstvene vlasti objavile su upozorenje protiv upotrebe tog lijeka. Ipak, FDA je izdala deklaraciju za hitnu uporabu hidroksiklorokina i klorokina. Zbog toga je oko 30 milijuna doza hidroksiklorokina i milijun klorokina doza klorokina darovano Nacionalnim strateškim rezervama. I zdravstveni dužnosnici EU upozorili su da nema dokaza da su hidroksiklorokina i klorokina efikasni u liječenju COVID-19. Upotreba tih lijekova dovedena je također u pitanje u članku u časopisu Annals of Internal Medicine.

Krajem travnja FDA je napokon izdala upozorenje da se hidroksiklorokin i klorokin ne mogu koristiti izvan medicinskih ustanova. Agencija je navela da postoje “ozbiljni i potencijalno opasni problemi po srce”. Uz to, časopis Američkog medicinskog udruženja izvijestio je da je prekinuta klinička studija o klorokinu jer su neki sudionici razvili nepravilne otkucaje srca, a gotovo dvije desetine umrle su nakon uzimanja dnevnih doza tog lijeka. Početkom svibnja, istraživači su izvijestili da je jedna studija pokazala da hidroksiklorokin, premda nije štetio, nije bio ni koristan za pacijente te nije smanjio rizik od smrti.

Kaletra ima potencijalno ozbiljne nuspojave

Puno se također očekivalo od lijeka Kaletre, kombinacije dvaju lijekova, lopinavir/ritonavir, koji djeluju protiv infekcije HIV-a. Procjenjivalo se da bi Kaletra mogla spriječiti infekcije COVID-19. Međutim, krajem prošlog mjeseca francuska agencija za sigurnost lijekova upozorila je, nakon smrti tri pacijenta, na potencijalno ozbiljne nuspojave korištenja tog lijeka. Objavljeno je da se upotrebom tih lijekova riskira srčana aritmija koja može izazvati srčani udar.

U nekim državama, ali ne i u SAD-u, preparat Favipiravir odobren je kao lijek protiv gripe. Neka izvješća iz Kine sugeriraju da bi on mogao djelovati na COVID-19, no rezultati istraživanja još nisu objavljeni. I antivirusni lijek Arbidol ispitan je zajedno s lijekom lopinavir/ritonavir koji se koristio u liječenju HIV-a. Sredinom travnja istraživači su izvijestili da ta dva lijeka nisu poboljšala kliničke ishode kod osoba hospitaliziranih s blagim do umjerenim oblik bolesti COVID-19.

Antivirusni lijekovi su djelotvorniji i početnim fazama bolesti

Antivirusni lijekovi sprječavaju razmnožavanje virusa, a ponekad ih blokiraju tako da ne mogu zaraziti druge stanice. Svi su također suglasni da antivirusni lijekovi djeluju bolje ako se koriste u početnoj fazi bolesti te ako virus prije toga nije nanio značajnu štetu tijelu. Znanstvenici također traže i druge načine djelovanja na virus ili liječenje komplikacija COVID-19. Tako je kompanija Vir Biotechnology uzela izolirana antitijela od pacijenata koji su preživjeli SARS te ih sada koristi u liječenju COVID-19.

Ta monoklonska antitijela dočekuju u zasjedi virus COVID-19 i odmah ga napadnu. Tako sprječavaju njegovu replikaciju te mu onemogućuju da se udomaći u organizmu čovjeka koji ima ta antitijela. Teorija kaže da plazma sadrži antitijela koja će napasti upravo ovaj koronavirus. Umjesto da se uzme cijela krvna plazma, ističe profesor Francetić, pametnije je izolirati antitijela jer u plazmi imaš i drugih stvari koje se mogu iskoristiti za nešto drugo.

Znanstvenici možda znaju razlog za razvijanje ARDS-a

Kod nekih osoba s COVID-19, dolazi do nesvrsishodne aktivacije imunološkog sustava oslobađajući pri tomu velike količine malih proteina zvanih citokini. Znanstvenici smatraju da je “citokinska oluja” možda razlog zbog kojeg određeni ljudi razvijaju ARDS pa ih zbog toga valja staviti na ventilator.

Istodobno u svijetu je u kliničkim ispitivanjima nekoliko imunosupresiva kako bi se utvrdilo mogu li ti lijekovi umanjiti “oluju citokina” te smanjiti ozbiljnost ARDS-a. Oni uključuju baricitinib, lijek za reumatoidni artritis, CM4620-IE, lijek protiv raka gušterače te inhibitori IL-6.

Druga epidemija će pokazati koliko nam je borba uspješna

Profesor Francetić je zaključio kako će se o uspješnosti borbe protiv koronavirusa moći govoriti tek kad se pojavi druga epidemija koronavirusa. “Tada će se, naime, moći preciznije utvrditi je li bio uspješniji otvoreniji i opušteniji švedski model ili je bio bolji pristup drugih zemlja koji podrazumijeva karantenu, stroge mjere zaštite te socijalne distance. Vidjet će se hoće li broj oboljelih u Švedskoj biti veći ili manji od zemalja koje su zbog strogih propisa imale relativno mali broj ljudi koji je bio u kontaktu s koronavirusom.”

“Zvuči možda paradoksalno, ali može se pokazati da je zbog karantene manji broj ljudi stekao imunitet, pa bi zbog toga druga epidemija mogla biti puno opasnija u svijetu nego u Švedskoj. A to bi značilo da će se platiti vrlo visoka cijena strogih mjera izolacije. Stoga se može dogoditi da će se na kraju ipak pokazati da se dio populacije mora žrtvovati kako bi se stanovništvo prokužilo te omogućila normalna gospodarska aktivnost.”

“To je, naime, jedini način da dovoljan broj ljudi stekne neki imunitet. Takvi ne samo što se neće moći razboljeti nego ne mogu ni biti prenositelji bolesti. Sve upućuje da će se zbog toga što svijet ne može stati, ljudi biti prisiljeni, prije ili kasnije, prihvatiti cijenu koja će se morati platiti. A ta cijena u ljudskim životima i gospodarstvu neće biti mala niti ju je moguće sada predvidjeti”, zaključuje dr. Francetić.

Mladen Pleše
Novinar
564 članka Više o autoru
Više s weba