Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Stvarno, koliko je suludo da maturanti krajem ožujka i dalje nemaju pojma što će biti s maturom

Maturanti se nose s najstresnijom školskom godinom, posljedicama štrajka, izolacijom zbog korone, a mnogi su doživjeli jak potres

ZADNJA IZMJENA: ožu 29, 2020
Što se upravo događa s koronavirusom:

Telegram je tijekom tjedna opsežno izvijestio o izazovima koji se nalaze pred učenicima i studentima što se tiče testova, ispita i državne mature, kao i o izazovima online nastave. Naglašavali smo kako su u najkompleksnijoj situaciji maturanti, koji bi već 16. svibnja trebali pisati prvi ispit državne mature, esej iz Hrvatskog jezika. Potom bi, od 8. lipnja, trebali krenuti ostali ispiti, no pitanje koje se sve upornije stavlja u fokus ove višestruko narušene školske godine jest – kako provedbu državne mature prilagoditi situaciji u kojoj se nalazimo i za koju je izvjesno da će potrajati?

Obrazovne vlasti, s obzirom na pandemiju koronavirusa, zasad poručuju da je u razradi nekoliko scenarija oko državne mature; od toga je jedna opcija odgoda mature za jesen, razmatra se i mogućnost da se esejski ispit iz Hrvatskog jezika provede online, a nastavna će se godina “nastaviti i regularno završiti”, kako je u petak rekla ministrica Blaženka Divjak gostujući na HRT-u.

Nemoćni maturanti potpisuju peticije

Drugim riječima, hrvatski maturanti posljednjih, ionako teških nekoliko tjedana žive i uče u gotovo neizdrživoj neizvjesnosti. Jasnog i konkretnog scenarija pred njima još uvijek nema pa ministrica obrazovanja svakako mora biti svjesna dvije aktivne peticije maturanata kojima pokušavaju apelirati upravo na nju. Prvom peticijom, koja je dosad prikupila 11.925 potpisa, maturanti traže bolje uvjete za ovogodišnju državnu maturu.

Radikalnijom i izravnijom peticijom, koja je osvanula tijekom ovoga tjedna, maturanti traže definitivno ukidanje državne mature u ovoj školskoj godini. U peticiji navode kako online nastava nije izvediva na način na koji je zamišljena te kako je maturantima, s obzirom na aktualnu situaciju, otežana koncentracija i praćenje takvog oblika nastave. Ova je peticija dosad prikupila 9.055 potpisa.

Valja imati na umu i da su maturanti tijekom ove nastavne godine izgubili značajan broj nastavnih dana zbog dugotrajnog štrajka prosvjetara krajem 2019., a u ionako najstresnijoj godini njihovog školovanja, neizvjesnost im sada dodatno pojačava aktualna situacija s koronavirusom. Zagrebački su se maturanti, k tome, prije 7 dana nauživali straha zbog potresa koji je zadesio glavni grad. Zbog svega toga ne čudi da u peticiji, kojom traže ukidanje mature za ovu godinu, ističu kako im je otežana koncentracija.

Nužno jasno određivanje prema maturantima

Na psihičko zdravlje maturanata u ovoj situaciji apelira i psihologinja Zrinka Ristić Dedić, znanstvenica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, ujedno stručnjakinja za pitanja ocjenjivanja i vrednovanja. U razgovoru za Telegram ističe kako je, s obzirom na razvoj epidemiološke situacije u Hrvatskoj, ali i s obzirom na posljedice potresa koji je pogodio Zagreb, gotovo potpuno izvjesno da se državna matura neće moći izvesti u postojećim ljetnim rokovima te da je treba odgoditi, ako ne i otkazati.

“U ovome trenutku potrebno je da se obrazovne vlasti prema toj činjenici jasno odrede i maturantima poruče što se od njih očekuje. Osim toga, iluzorno je očekivati, čak i ako se provedba državne mature osigura u nekom trenutku, da sadržaj ispita i kriteriji vrednovanja mogu biti jednaki kao i prethodnih godina”, kaže Ristić Dedić. Dodaje kako ova školska godina ni po čemu nije bila ‘normalna’, što se posebno nepovoljno odrazilo upravo na maturante.

‘Obrazovna vlast nije učinila mnogo da smiri maturante’

Posebno naglašava kako oni danas žive u posebno velikoj neizvjesnosti, većoj nego drugi građani Hrvatske, ne samo zbog strepnji vezanih uz koronavirus i potrese, već i zato što, smatra Ristić Dedić, uopće nije jasno kako će završiti svoje srednjoškolsko obrazovanje i upisati se u visoko obrazovanje. “Stječe se dojam da obrazovna vlast kasni u reakciji na ovo pitanje i nije učinila mnogo da smiri maturante i poruči im da brine o njima. Maturanti očekuju odgovore i imaju na njih pravo”, apelira psihologinja.

Smatra kako je Ministarstvo već sada moglo maturantima i njihovim roditeljima poručiti da su inicijalno postavljeni rokovi državne mature neodrživi “te da će pratiti situaciju, prilagoditi se i učiniti sve da učenici uspješno završe svoje srednjoškolsko obrazovanje i upišu studije”. Takav je potez, primjerice, učinio ministar obrazovanja u kanadskoj provinciji Ontario, poručivši učenicima i roditeljima kako mogućnost da svi učenici maturiraju nikako neće biti ugrožena aktualnom situacijom.

Ristić Dedić ističe i kako je priprema za maturu i u normalnim okolnostima psihološki zahtjevno i stresno razdoblje za učenike. “Sada je to sve pojačano činjenicom da su u završnom razredu propustili puno toga, što zbog štrajka što zbog zatvaranja škola, kao i činjenicom da zapravo ne znaju što će biti. Zato ih je posebno važno umiriti i poručiti im da će se učiniti potrebne prilagodbe kako bi ih se podržalo”, kaže psihologinja.

NCVVO tražio pomicanje ljetnoga roka mature

Upozorava i na ono što često zaboravljamo; da su neka djeca i mladi posebno pogođeni trenutnim zbivanjima, dok neka u Zagrebu od nedjelje više ne žive u svojim domovima. “Apeliram na sve sustave, pa tako i na obrazovni, da vode računa o mentalnom zdravlju djece i mladih i pomognu uspostaviti sigurnost i predvidljivost okružja u kojem žive, barem u dijelu u kojem imaju ovlasti i mogućnosti”, zaključuje Ristić Dedić u razgovoru za Telegram.

Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) koji je zadužen za provedbu ispita državne mature, u podcastu na portalu Srednja.hr prije nekoliko je dana kazala kako su još u ponedjeljak Ministarstvu uputili dopis jer od njih još nisu dobili nikakvu povratnu informaciju o eventualnom pomicanju ljetnoga roka mature.

“Centar je tražio pomicanje ljetnog roka državne mature ukoliko ne budu osigurani uvjeti da se taj ljetni rok može i provesti”, kazala je i dodala kako su u Centru predložili dva modela – pomicanje ljetnog roka na termin jesenskog, kao i pomicanje eseja iz Hrvatskog jezika. Dodala je kako od Ministarstva očekuju skoru odluku.

Rektorima bi odgoda ili ukidanje išlo na ruku

Pritom u svakom trenutku treba imati na umu činjenicu da je provođenje državne mature izrazito složen proces koji uključuje, primjerice, i javnu nabavu kutija, vrećica za testove, olovaka, papira; u ovom je trenutku sve u zemlji u zastoju pa i ovakve finese valja uračunati u proces pripreme za ispite. U svaku kalkulaciju oko ispita državne mature treba uračunati i sljedeće pitanje – pristaju li rektori hrvatskih sveučilišta na eventualnu odgodu ili ukidanje mature za ovu godinu, što bi svakako utjecalo na upise budućih studenata na sveučilišta.

Ako je suditi prema zapisnicima Rektorskog zbora RH, koji okuplja sve rektore hrvatskih sveučilišta, u tom smislu ne bi trebalo biti problema. Štoviše, na nekima od posljednjih sjednica Rektorskog zbora aktivno se raspravljalo o smislu postojanja državne mature kao preduvjeta za ulazak u visoko obrazovanje. Ideja koja se među rektorima raspravljala jest i ona prema kojoj ne bi bilo nužno položiti državnu maturu, već na njoj skupiti određen broj bodova s kojim se potom prijavljuje za upis na sveučilište.

Stvaramo li generacije učenika s ozbiljnim psihičkim problemima?

Takve ideje ne čude s obzirom na sve veći broj mjesta na sveučilištima koja, nakon upisnoga roka, ostaju nepopunjena uslijed neviđenih upisnih kvota. Čak je 11.251 upisno mjesto, što je više od trećine ukupne upisne kvote, ostalo zjapiti prazno na studijima diljem Hrvatske nakon ljetnog i jesenskog roka mature 2019. godine. Puno je, dakle, upitnika, u igri je nekoliko scenarija, a prijekopotrebno jasnih odgovora još uvijek nema.

U konačnici, sve dok se obrazovna politika najjasnije ne odredi prema maturantima, državnoj maturi i mentalnom zdravlju učenika u ovoj nezapamćenoj situaciji, čitat ćemo svjedočanstva učenika i roditelja koji u svojim domovima prolaze situacije od napada panike do poremećaja pažnje. Stresu, anksioznosti i tjeskobi nisu, dakako, izloženi isključivo maturanti, stoga nije rijetkost ovih dana u razgovorima sa stručnjacima čuti zlokobno mišljenje da nam se ‘smiješe’ generacije učenika s nekim oblicima psihičkih poremećaja.

Studenti psihologije pružaju ruku maturantima

Interesantno, maturanata i njihove dobrobiti dosad su se direktno sjetili jedino njihovi stariji kolege studenti, s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. U sklopu kolegija ‘Psihički poremećaji – etiologija i dijagnostika’, pokrenuli su projekt ‘Kako si?’ kojim pomažu ljudima da ovih dana prežive koronu, potres i sve užase s kojima se susrećemo. Između ostaloga, ovi sjajni studenti napisali su i pismo maturantima.

Poručuju im kako je odgovornost pripremanja za maturu i završavanja školske godine već sama po sebi dovoljan izvor stresa i u normalnim uvjetima. “Stoga ne možemo ni zamisliti kako vam je nositi se s ovim obvezama za vrijeme štrajka, karantene i drugih izvanrednih situacija”, pišu.

“Zato bismo vam željeli poručiti da je u redu osjećati se preplavljeno, ljutito, frustrirano i povrh svega anksiozno. Srećom, proći će i ovaj izazovni period koji će, ako ništa drugo, poslužiti kao savršena izlika za buduće tulume i druženja. Do tada, mi smo ovdje kako bismo vam pomogli s nekoliko savjeta da ovaj period karantene bude koliko god je moguće stress-free”, stoji u poruci kojom studenti pružaju ruku svojim mlađim kolegama. Potiču ih i da im se jave sa svojim problemima.

Dora Kršul
Telegram autor
310 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program