Kostur svinje star 2700 godina pronađen u Izraelu otvara neka pitanja o židovskoj prehrani
Pronađeni kostur ima dalekosežne implikacije za povijest tamošnjih stanovnika
U arheološkom iskapanju u istočnom Jeruzalemu nedavno su pronađeni ostaci kostura male svinje stari gotovo 3000 godina, što je potaknulo pitanja o porijeklu židovske averzije prema svinjetini, piše The Times of Israel. Izvješće je objavljeno prošloga mjeseca u recenziranome časopisu Near East Archaeology.
Ostaci kostura svinje koji potječu iz 8. stoljeća prije Krista, otkriveni su tijekom iskapanja velikog doma u Davidovom gradu, za koji se smatra da je najstariji dio Jeruzalema, neposredno južno od Staroga grada, navodi dnevnik Haaretz koji je prvi izvijestio o otkrićima. U potpuno su netaknutome stanju što ukazuje na to da je svinja izbjegla da završi na tanjuru i umrla je na neki drugi način.
Kostur ima dalekosežne implikacije
“Iako u regiji Juda očito nije bila poželjna konzumacija svinjskog mesa, čini se da prisutnost kostura male svinje ukazuje na to da se svinjsko meso konzumiralo u manjim količinama i da su svinje uzgajane u tu svrhu u glavnome gradu Jude. To ima dalekosežne implikacije na razumijevanje svinjskog tabua koji se često pripisuju drevnome Izraelu i Judi”, pišu autori.
Kostur svinje mlađe od sedam mjeseci, pronađene u sobi zajedno sa kostima drugih životinja pripremljenih kao hrana poput ovaca, koza, goveda, peradi i ribe, identificirao je doktor Sapir-Hen sa Sveučilišta Tel Aviv.
Pronađena je u domu stanara više klase
“Raznolikost i dob ostalih životinja pokazuje da su stanari bili više klase. Otkriće kostura svinje baca novo svjetlo na prehrambene prakse stanovnika Jeruzalema tijekom Kraljevine Jude, prije više od 2700 godina”, kaže dr. Sapir-Hen. “Prehrana je bila raznolika, a u malim količinama jelo se svinjsko meso”. I ostali nalazi posljednjih godina pokazuju nisku učestalost konzumacije svinjskog mesa.
Drugi predmeti pronađeni u blizini svinje pokazuju da su stanovnici bili Judejci, a ne stranci. “Otkriće kostura svinje je rijetko arheološko otkriće koje daje značajne podatke koji odražavaju vjersku i socijalnu složenost društva koje živi u Jeruzalemu pred kraj razdoblja Prvog hrama”, zaključuje dr. Sapir-Hen.