Lijepa vijest s Cresa: deset bjeloglavih supova pušteno natrag u prirodu
Završili su ljetos u Oporavilištu nakon što su, još uvijek neiskusni mladunci, sletjeli u more
Danas je iz Oporavilišta za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu u prirodu pušteno deset supova. U Oporavilište su stigli ljetos nakon što su svoje prve letove, po izlijeganju na strmim stijenama, nespretno završili slijetanjem u more.
Spašeni su zahvaljujući pravovremenim dojavama i reakcijama lokalnog stanovništva, brodara te ostalih nautičara i turista, uz pomoć zaposlenika Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove u Belom. Sada, nekoliko mjeseci kasnije, dobili su novu priliku za suživot s pripadnicima svoje vrste.
U Oporavilištu su im i dali imena: Tarej, Ledenko, Špilja, Poskok, Alpioniscus, Harpactia, Kristal, Duga, Zlatan i Stalaktit. Neki od njih su kada su stigli u Oporavilište već imali prstenove (pomoću kojih ih prate i skupljaju podatke), zahvaljujući Udruzi Grifon koja preko 20 godina prstenuje mlade supove.
U pet godina je spašen 51 bjeloglavi sup
Sada su još četiri supa dobila specijalni uređaj koji će se pratiti njihovo kretanje nakon puštanja, što je već ustaljena praksa u suradnji Udruge BIOM i Javne ustanove Priroda. Inače, iz Primorsko-goranske županije poručuju kako je u pet godina Oporavilišta spašen 51 bjeloglavi sup.
Udruga BIOM već niz godina i kroz različite projekte pribavlja GPS uređaje koji, osim pružanja podataka o kretanju supova, mogu pomoći i u njihovu spašavanju ako završe u nevolji.
“Tako je primjerice sup Kvarner, koji je nakon oporavka pušten u prirodu 2018. godine na Cresu, ponovo spašen u Italiji kada se zahvaljujući GPS uređaju uočilo da se ptica ne kreće. Nakon drugog oporavka Kvarner je tako dobio treću šansu za život, a trenutačno se nalazi u Francuskoj“, rekla je ravnateljica Javne ustanove Priroda Irena Jurić.
Gnijezde se još samo na kvarnerskim otocima
Bjeloglavi supovi su prirodni čistači okoliša jer se hrane isključivo strvinama i tako sprječavaju potencijalno širenje zaraza. Raspon krila do 2,80 metara čini ih najvećim letačima našeg neba. Danas se u Hrvatskoj gnijezde još samo na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Prviću i Plavniku.
Zato se ulažu veliki napori u očuvanje ove strogo zaštićene i ugrožene vrste.
