Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ljudi se sve češće pitaju što je ekološki prihvatljivije: prava jelka ili umjetni bor? Evo objašnjenja

Odgovor je, zapravo, pomalo iznenađujuć

ZADNJA IZMJENA: pro 15, 2019
Foto: Vjekoslav Skledar

Dolazi doba Božića i polako nabavljamo božićna drvca. Svake godine se sigurno pitamo trebamo li uzeti umjetni bor, s kojega samo obrišemo prašinu, a traje godinama, ili trebamo izabrati pravo, mirisno drvo.

Kako postajemo svjesniji utjecaja naše potrošnje na okoliš, pitanje je koje drvce ostavlja manji ugljični otisak i koje je ekološki prihvatljivije. Ugljični otisak je mjera ukupne emisije stakleničkih plinova koju uzrokuje, izravno ili neizravno, neka osoba, tvrtka ili događaj.

Niži ugljični otisak

Očiti odgovor se odmah nameće ali da li je to baš tako, istražio je The Independent. Ako kupujete pravo božićno drvce koje nije posječeno lokalno, proces transporta do vašeg doma može značiti prilično jak otisak ugljičnog dioksida. Iz ovoga pretpostavljamo da bi dugotrajno lažno stablo bilo prihvatljivije jer ne traži svakogodišnji transport i štetne benzinske pare.

Ali, prema organizaciji Carbon Trust, to nije slučaj. Oni kažu da pravo božićno drvo stvara znatno niži ugljični otisak nego umjetno stablo, pogotovo ako se poslije odlaže na razuman način.

Deset puta veći ugljični otisak

Prirodno stablo, visoko oko 2 metra koje nema korijenje i odlaže se na odlagalište, spaljuje ili sjecka, nakon Božića stvara ugljični otisak od oko 16 kg ugljičnog dioksida. Prirodno stablo s korijenjem i koje se pravilno uklanja ili sadi ima ugljični otisak od oko 3,5 kg, znači 4,5 puta manje.

Umjetno drvo, izrađeno od plastike, ima ugljični otisak od oko 40 kilograma ugljičnog dioksida, više od 10 puta veći od pravilno odloženog pravog drva.

Znači, imate li umjetno drvo, trebate ga koristiti barem 10 godina kako bi njegov utjecaj na okoliš bio jednak prirodnom stablu, što je slučaj ako je kvalitetno i izrađeno da dugo traje.

Prava drvca su obnovljivi resurs

Darren Messen, direktor certificiranja u Carbon Trustu, objašnjava da visoki udio ugljika u umjetnim stablima dolazi iz “energetski intenzivnih proizvodnih procesa”. A pravi bor ili jela prirodno apsorbiraju CO2 i oslobađaju kisik. Organizacija Carbon Trust svakako preporučuje prava božićna drvca.

Prava drvca su obnovljivi resurs koji ne rezultira zagađivanjem ako se odgovorno reciklira ili odlaže. Kada se drvce učinkovito odlaže kompostiranjem nastaje CO2 i metan.

Drvca nisu posječena iz šuma

Kod kupovine prirodnog drvca ne treba brinuti o sječi šuma jer su drvca uzgajana kao vrtlarska kultura i nisu posječena iz postojećih šuma. Proces uzgoja do optimalne visine traje od osam do 10 godina. Kad se drvo posiječe, odmah se sadi nova sadnica.

Ako već imate umjetni bor, nastavite ga koristiti što dulje možete. Kada dođe vrijeme za zamjenu, razmislite o ekološkoj opciji, uzmite pravi bor i pokušajte naći lokalno uzgojeno drvo. Tako znate da je ugljični otisak zbog prijeđenih kilometara manji i dajete podršku domaćoj proizvodnji.

Eva Benedik
Telegram autor
1904 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program