Maje su bile genijalnije nego smo znali; otkriven je megalopolis skriven u džungli Guatemale

Uz pomoć moderne laserske tehnologije otkriveno je da se majanski grad u Gvatemali, grad jednog od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike, proteže i nekoliko stotina kilometara dalje od onoga što se do sad mislilo. National Geographic piše da je u tom gradu, s obzirom na njegovu stvarnu veličinu, živjelo najmanje deset milijuna ljudi.

Sa snimki snimljenih LiDAR tehnologijom (Light Detection And Ranging) znanstvenici su uklonili nenastanjivu gustu šumu što je dovelo do novog otkrića ruševina pretkolumbovske civilizacije koja je, prema novim podacima, veća za 800-tinjak četvornih kilometara.

Otkriće koje mijenja sve što smo do sada znali

Otkriven megalopolis sadrži piramide, hramove, više od 60.000 kuća, palače i ceste koje idu preko brda spajajući zajednice, kao i još neki oblici koje su izradili ljudi, a dosad su stoljećima bili skriveni pod džunglom na sjeveru Gvatemale. Ovo otkriće dokaz je da je na području središnje Amerike postojala napredna civilizacija koja je na svojem vrhuncu, prije otprilike 1200 godina, bila slična sofisticiranim kulturama poput Grčke ili Kineske.

Snimke koje je snimio LiDAR ukazuju na to da su Maje imale dobru cestovnu povezanost. Jasno se vide putevi i cestovna čvorišta koja povezuju urbane centre s kamenolomima. Otkriven je i kompleksni sustav navodnjavanja i zemljane terase koje su se koristile za naprednu poljoprivredu.

Istraživanje je otkrilo da se civilizacija Maja, na vrhuncu svog postojanja (između 250.-900. godine Nove ere), prostirala nad područjem koje je dvostruko veće od srednjovjekovne Engleske. A bila je i gušće naseljena.

Drevnu su civilizaciju činili nevjerojatni detalji

Maje nikada nisu koristile kotač niti životinjsku spregu, no ipak su činili “civilizaciju koja je doslovno pomicala planine”, kako je rekao Marcello Canuto, arheolog sa Sveučilišta Tulane i jedan od istraživača National Geographica koji su sudjelovali u projektu.

“Do sada smo vjerovali da složene civilizacije ne mogu nastati u tropskim uvjetima, da su tropske zemlje one u kojima civilizacija izumire. Ovi dokazi iz Gvatemale dokazuju da je moguće formirati složenu civilizaciju i na takvim mjestima”, rekao je Canuto.

Još jedan istraživač National Geographica, arheolog sa Sveučilišta Tulane, Francisco Estrada-Belli rekao je da će im trebati još 100 godina da istraže, zabilježe i protumače ovo otkriće. “Dosad se mislilo da se na tom području nalazilo oko pet milijuna ljudi, no ovi novi podaci upućuju na to da bi se ipak moglo raditi o 10 do 15 milijuna. Tu je i velik broj onih koji u živjeli u nizinama i močvarnim područjima za koje se uspostavilo da su ipak bila naseljena”, rekao je Estrada-Belli.

 

Pronađene zidine, bedemi i trgovački kanali

Otkriveno je da su sva majanska naselja bila povezana kanalima, dovoljno širokima da se koriste u svrhu razmjene robe, što sugerira da su bili dobri trgovci. Protok vode je pomno kontroliran različitim širinama kanala i potoka, a ceste su izgrađene na povišenim dijelovima kako bi se i za vrijeme najkišnijih dana u godini mogli lakše kretati.

Među nalazima koji iznenađuju su i obrambene zidine, bedemi, terase i utvrde što znači da su brinuli o sigurnosti svoje zajednice. Otkriveno je i na tisuće jama koje su iskopali lovci na blago što ukazuje na to da su ova nalazišta otkriće za istraživače, ali ne i za lopove.

Ovo je istraživanje tek prva faza inicijative PACUNAM LiDAR, trogodišnjeg projekta kojem je cilj pretražiti 14000 kvadratnih kilometara Gvatemalske nizine, dijela pretkomolumbijskog sustava naselja koji se proteže prema sjeveru sve do Meksičkog zaljeva.