Malo nas buni što je zdravo, a što nije. Zamolili smo nutricionista da nam kaže istinu za ovih 8 stvari

Danski znanstvenici su neki dan objavili rezultate svog istraživanja, koje se zasnivalo na nekoliko različitih studija, a koje je pokazalo da su probiotici zapravo jedna mala prevara. Naime, usprkos brojnim studijama koje su dosad provedene o učinku probiotika, stručnjaci nisu uspjeli pronaći dokaze o poboljšanju probave, barem ne kod zdravih osoba.

Popularnom uvjerenju da su probiotici, koje uglavnom konzumiramo u obliku mliječnih proizvoda, dodataka prehrani ili tableta, najviše su, napominju znanstvenici, pridonijeli mediji i marketinška industrija koja time potiče prodaju nekih proizvoda.

Vjerujemo u nekoliko mitova

No, to nije jedini mit u koji smo godinama vjerovali. Svako malo se pojavi neka nova vijest o utjecaju pojedine hrane na naše zdravlje, zbog čega smo svakim danom sve zbunjeniji.

Stoga smo zamolili našeg stručnjaka Bojana Stojnića, magistra nutricionizma i doktoranda na području nutrigenomike i personalizirane prehrane, da ocijeni ovih osam namirnica za koje nam godinama govore da rade čuda za naše zdravlje i da nam kaže istinu.

1. Probiotici

Popularan stav: Smatra se da konzumacija probiotika poboljšava probavu i spriječava brojne bolesti. U brojnim reklamama možemo čuti da povoljno djeluju na imunitet, spriječavaju prehlade te mogu umanjiti simptome alergija.

Procjena nutricionista: Probiotici su dobre bakterije dodane u prehrambene, najčešće mliječne proizvode ili su izolirani u obliku dodatka prehrani. Cilj takve prakse jest ponovna uspostava narušene ravnoteže. Međutim, suplementacija probioticima kod zdravih osoba kod kojih ravnoteža nije narušena neće imati utjecaja na zdravlje. Probiotici bi mogli pomoći kod problema s probavom i oboljenja povezanih s disbalansom mikroflore.

Savjet: Ako imate problema s probavom pokušajte u svoju prehranu na dnevnoj bazi uvrstiti probiotike. Nemojte pretjerivati i ne očekujte čuda.

Zaključak: Mit (kod zdravih osoba)

2. Kokice

Popularan stav: Kokice bez dodatka soli i drugih začina već se neko vrijeme smatraju popularnom hranom za mršavljenje zbog vrlo malog broja kalorija i osjećaja sitosti koje ostavljaju.

Procjena nutricionista: Ovisno kako ih pripremite ili koju vrstu kupite, kokice mogu predstavljati praktičan i ukusan izvor ugljikohidrata i vlakana, posebno za osobe s povišenom tjelesnom aktivnošću kao nadopuna dnevnom kalorijskom unosu.

Savjet: Pripremite ih bez maslaca, ne solite ih pretjerano i ograničite količinu.

Zaključak: Mit/istina (ovisno o načinu pripreme)

3. Sušeno voće

Popularan stav: Smatra se zdravim međuobrokom s puno hranjivih sastojaka kao što su vlakna, antioksidansi, vitamini i minerali.

Procjena nutricionista: Sušenjem voća gube se osjetljivi vitamini i fitonutrijenti. Ako volite sušeno voće ograničite količinu jer je sušeno voće koncentrirani oblik hranjivih tvari i energetske vrijednosti u odnosu na svježi oblik. Primjerice, ista količina nekog sušenog voća može ima čak 3 puta višu kalorijsku vrijednost u odnosu na istu količinu svježeg voća.

Savjet: Radije odaberite svježe voće.

Zaključak: Mit

4. Bezglutenska hrana

Popularan stav: Gluten je neprijatelj broj jedan zdravlja i odgovoran, ako ne za sve, onda barem za većinu modernih bolesti.

Procjena nutricionista: Problemi s glutenom dolaze u dva oblika; kao celijakija ili kao intolerancija na gluten. I dok je celijakija dobro dokumentirana bolest od koje pati oko 1 posto populacije i jedini lijek je izbjegavanje hrane koje sadrži gluten, intolerancija na gluten vrlo je kontroverzno i vjerojatno nepostojeće stanje.

Savjet: Ako nemate problema s tolerancijom glutena, a velika je vjerojatnost da nemate, gluten nije vaš neprijatelj i kupnja ovih realno skupih namirnica predstavlja bacanje novca. Radije ga utrošite na više voća i povrća.

Zaključak: Mit

5. Sojino, bademovo i slična popularna mlijeka

Popularan stav: Pojavljuje se sve veći broj studija koje tvrdi da je kravlje mlijeko nezdravo te se govori o negativnim utjecajima koje mliječna mast ima na ljudski organizam. Zato se sve veći broj ljudi odlučuje za druge varijante mlijeka poput zobenog, rižinog, bademovog, kokosovog ili sojinog. Česta je tvrdnja da su ljudi jedina vrsta koja konzumira mlijeko drugih vrsta.

Procjena nutricionista: Ako zamjene za mlijeko konzumirate zbog navodnih zdravstvenih benefita, nemojte, jer ih nema. Ako ih konzumirate zbog intolerancije na laktozu, nemojte. Odaberite kravlje mlijeko bez laktoze. Ako ih konzumirate zbog alergije na proteine mlijeka, ili zbog toga što ne volite njegov okus, slobodno nastavite, ali pobrinite se da sadrže dodani kalcij.

Savjet: Navedene zamjene nutritivno su manje kvalitetan izbor od kravljeg mlijeka. Ukoliko nemate alergiju na mlijeko, ne trebate ih konzumirati.

Zaključak: Mit

6. Muesli

Popularan stav: Za mnoge savršen doručak koji pruža osjećaj sitosti i daje energiju za funkcioniranje tijekom dana.

Procjena nutricionista: Muesli su mješavina žitarica, orašastih plodova i sušenog voća. Skupa s mlijekom čine praktičan i ukusan obrok. Međutim, nisu svi muesli jednaki pa treba pripaziti na sastav jer mnogi sadrže mnogo šećera.

Savjet: Izaberite varijante od integralnih žitarica, s umjerenom količinom šećera te bez sadržaja djelomično hidrogeniranih biljnih masti.

Zaključak: Mit/istina (ovisno o sastavu)

7. Light proizvodi

Popularan stav: Često prilikom kupnje posežemo za proizvodima koji su označeni kao light uvjereni da je to dobro rješenje za višak kilograma.

Stručni komentar nutricionista: Light proizvodi označavaju smanjenje kalorijske vrijednosti, udjela masti i/ili ugljikohidrata za najmanje 30 posto. Kad se radi o smanjenom udjelu šećera, isti se uglavnom zamjenjuje beskalorijskim sladilima. Kod smanjenog udjela masti caka je u tome što proizvod koji ima 30 posto manje masti, ne mora nužno imati i 30 posto manje kalorija, jer u isti može biti dodan šećer. Treba naglasiti da tome nije uvijek slučaj. Možda bi pravilnik mogao biti sretnije napisan, ali ne radi se o prevari.

Savjet: Light proizvodi predstavljaju jedan od načina ograničavanja kalorijskog unosa smanjenjem sadržaja masti i šećera te zamjenom umjetnim sladilima. Količine nisu uvijek značajne pa ne očekujte čuda. Ne bojte se umjetnih sladila. Bacite oko na prehrambene deklaracije.

Zaključak: Mit/istine (ovisno o sastavu)

8. Ulje i margarin obogaćeni omega-3 masnim kiselinama

Popularan stav: Omega-3 masne kiseline smatraju se dragocjenim masnoćama zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, one štite srce i krvne žile. Zato se prilikom kupnje često odlučujemo za proizvode sa sadržajem omega-3 masnih kiselina jer smo uvjereni da su takvi proizvod zdraviji odabir.

Procjena nutricionista: Omega-3 masne kiseline povezane su s prevencijom različitih oboljenja poput onih kardiovaskularnih te demencije, no uzročno posljedična veza još uvijek nije dobro utvrđena. Osim toga, količine koje nalazimo u uobičajeno konzumiranim količinama proizvoda ove vrste nisu značajne.

Savjet: Radije koristite maslinovo ulje, kako za termičku obradu hrane, tako i za hladnu pripremu. Potrebe za omega-3 masnim kiselinama zadovoljite plavom ribom i suplementima.

Zaključak: Mit