Meteorolozi objasnili fenomen koji je nedavno potopio Rijeku. Čini se da je to bila savršena oluja: 'Dogodio se učinak vlaka'

Snažna oluja i bujične poplave koje su 28. rujna pogodile Rijeku i istarsko područje ne samo da su stvorile golemu štetu, već su odnijele i jedan život. Dnevna količina oborine izmjerena na riječkoj meteorološkoj postaji najveća je od 1948. godine, otkako postoje mjerenja, a oboren je i apsolutni mjesečni rekord u količini kiše u Rijeci.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) rekonstruirao je ovaj tragičan događaj i objasnio kako je do toga došlo. Bujice i urbane poplave koje nastaju u svega nekoliko sati, pojašnjavaju, često su posljedica grmljavinskih nevremena, odnosno oluja koje su kvazistacionarne, što znači da veći dio životnog vijeka provedu na približno istom području. Na vrijeme utječu i one koje nastaju opetovano, slijedeći jedna drugu, pri čemu svaka od njih dosegne zrelost i maksimalnu količinu i intenzitet oborine (engl. maximum rainfall rate) na približno istom mjestu.

Važna je bila i blizina Učke

Takav niz konvektivnih ćelija rezultira takozvanim učinkom vlaka (engl. train effect). Upravo se takva situacija dogodila i u večernjim satima 28. rujna na području Istre i grada Rijeke.

“Kiša je na širem riječkom području počela padati kasno popodne, a malo prije 18 h procesi su se počeli pojačavati te su prve munje zabilježene na području Kvarnera oko 18.30 po lokalnom vremenu. Potom su se duž zapadne obale Istre oko 20 h počeli stvarati izraženiji grmljavinski oblaci i premještati kroz unutrašnjost Istre u jugozapadnoj struji.

Pojačanju procesa i intenzitetu oborine zasigurno je, osim kontinuiranog stvaranja konvekcije na istom mjestu, pripomogla i orografija budući da su se radarski odrazi često pojačavali prelaskom preko Učke i uzdižući se prema Gorskom kotaru. Kišonosni oblaci nastavljali su se stvarati sve do iza ponoći. Velika količina vlažnog i nestabilnog zraka stigla je u naše krajeve s jugozapada s područja Mediterana pri čemu su uvjeti za nastanak duboke vlažne konvekcije bili zadovoljavajući”, kažu u DHMZ-u.

Vrijeme u Hrvatskoj i okolnim zemljama tog dana, pišu dalje, bilo je pod utjecajem jugozapadnog strujanja ispred duboke doline i visinske ciklone nad srednjom i sjevernom Europom. Na rubu doline nalazile su se kratkovalne doline od kojih se barem jedna u toku dana premještala preko zapadnog dijela naše zemlje. Istovremeno se prizemno nad sjevernom Italijom nalazilo polje sniženog tlaka zraka. Uz polje sniženog tlaka zraka prizemno je bila prisutna konvergencija, a po visini izražena divergencija koja je odigrala važnu ulogu u procesima nastanka grmljavinskih nevremena jer takvo okruženje pogoduje uzlaznom strujanju.

Rekordno kišni mjesec

“Analizom radiosondažnog mjerenja na talijanskoj postaji Rivolto koja je za ovaj slučaj reprezentativna vidi se da se procesi odvijaju u području toplijeg dijela troposfere te da je u cijelom stupcu visoka relativna vlaga, a to su uvjeti koji su nužni za stvaranje veće količine kiše. Također, prisutna je i ciklonalna zakrivljenost strujanja u nižim slojevima troposfere, no na lokaciji Rivolta nije zabilježena u tom terminu niska mlazna struja koja također pogoduje obilnoj oborini”, kažu u DHMZ-u.

Tijekom rujna ove godine u Rijeci je, inače, sveukupno bilo 16 kišnih dana (s dnevnom količinom oborine većom ili jednakom 0,1 mm) i ukupna mjesečna količina oborine iznosila je 592,6 mm što je više od trostruke prosječne rujanske količine. Ovogodišnji rujan ujedno je bio najkišovitiji rujan na postaji Rijeka. Dosadašnji rujanski maksimum zabilježen je 1960. godine i iznosio je 480,9 mm.