Metereolozi govore za Telegram: ove vrućine još će malo trajati, a onda naglo skačemo u jesen
Oko Svih svetih trebalo bi napokon zahladiti, do tada će biti iznadprosječno toplo
Možda je početak jeseni bio obećavajuć za sve koji su se veselili konačnom zahlađenju, ali to nije trajalo dugo. Temperature su već neko vrijeme neuobičajeno visoke za ovo doba godine. Tjedan i pol dijeli nas od studenog, ali veći dio Hrvatske još uvijek je usred takozvanog babljeg ljeta.
Zato smo nazvali meteorologinje Anu Bago Tomac s Nove TV i Dunju Mazzocco Drvar s RTL-a te dežurnog prognostičara s N1, Doriana Ribarića. Pitali smo ih koliko dugo ćemo se još grijati na temperaturama višim od 20 stupnjeva i kada stiže pravo jesensko vrijeme.
Oko Sisveta stižu oborine
“Kako sada stvari stoje, ovako toplo vrijeme trebalo bi potrajati još sedam dana, a onda iza 28. listopada, čini se, idemo naglo u pravo tipično jesensko vrijeme onako kako zapravo smatramo da bi trebalo biti u ovo doba godine. Ta promjena pred blagdan Svih svetih bit će prilično nagla, ali nagla u odnosu na to da smo sada u neprimjereno toplom vremenu, a tada ćemo napokon doći u normalno predsisvetsko i sisvetsko vrijeme”, kazala nam je Mazzocco Drvar i dodala:
“Mnogima bi ta promjena mogla biti prilično neugodna jer smo se navikli na iznadprosječne temperature i zapravo još nismo ni kako spada upalili grijanje, a morat ćemo se naglo prilagoditi i vratiti u normalne jesenske uvjete. Iza nas je deseti mjesec koji je u početku bio prilično hladan i kišovit, a onda nas je toplo i suho vrijeme bacilo u drugi ekstrem pa će naredni tjedan u većini zemlje i dalje ostati sušan i topao. Za blagdan Svih svetih trebali bismo napokon dobiti i prvu pravu oborinu nakon dugo vremena.”
Na nju se nadovezao i Ribarić koji je kazao kako bi za vikend temperatura mogla malo pasti, ali ne drastično: “I dalje će temperature biti iznad prosjeka, a malo jače zahlađenje očekuje se tik pred blagdan. Od sutra samo kreće dugotrajnija magla koja će se zadržavati tijekom cijelog prijepodneva, dok bi oborine trebale također stići prije Svih svetih, ali to je zasad još predaleko za precizno predviđanje.”
Kakva nas zima očekuje?
Ana Bago Tomac nam je, pak, kazala da i promjena koja stiže neće biti preekstremna: “Ovo toplije vrijeme sigurno će potrajati do utorka, a onda stiže manja promjena i manji pad temperature u dijelovima Hrvatske, ali i to neće biti ništa drastično nego će temperature za razliku od sadašnjih 25, 26 stupnjeva pasti na 20-ak ili koji stupanj niže. Vidi se manja promjena i manji pad, ali nekakvog ozbiljnog zahlađenja još uvijek nema na vidiku, osim možda u dugoročnim prognoza, ali one nisu toliko sigurne.”
Bago Tomac kazala je i kako se tek nešto veći pad temperatura vidi u Zagorju i gorskim predjelima, gdje one ne bi trebale rasti preko 18 stupnjeva. Kraj jeseni i zima, također zasad ne bi trebali biti prehladni: “Zima će sigurno biti iznadprosječno topla, ali svaki mjesec zasad daje takve signale da bi mogao biti iznadprosječno topao, barem do veljače, ali to ne isključuje hladne prodore od barem desetak dana hladnijeg vremena. Zasad se čini da mjeseci u globalu neće biti natprosječno hladni, odnosno trebali bi biti topliji od prosjeka”, rekao nam je Ribarić.
Posljedice na prirodu
Dok je mnogima super ovaj produžetak ljeta, priroda baš i ne uživa. Kako nam kaže Mazzocco Drvar, priroda reagira na iznadprosječne temperature: “Nastavak jeseni i zime ne ovisi previše o tome kakve su sada temperature, ali priroda će se vjerojatno ponašati drugačije i već imamo neke podatke da se počela čudno ponašati. Trešnje su procvjetale drugi put i priroda je doživjela ovo vrijeme kao neprimjereno za ovo doba godine i sigurno je da će to imati određene posljedice.
Dodala je i kako voćari već sada strahuju za urod sljedeće sezone jer su već osjetili da se priroda neprimjereno probudila, a moguće je i da će ovakvo iznadprosječno toplo vrijeme utjecati i na populacije kukaca i nametnika.
Do kraja tjedna maksimalne temperature u Zagrebu bi se trebale kretati od 20 do 23 stupnja, na obali i jugu zemlje trebale bi dosezati 25 stupnjeva, a u gorskim predjelima ne bi trebale biti više od 21 stupnja. Nikakvih oborina ne bi trebalo biti i pretežno sunčano vrijeme trebalo bi se još malo zadržati.