Nekad je nužno odabrati stranu

Mijenja li Švedska radikalno svoj liberalni pristup borbi protiv korone?

Uvode se strože mjere i preporuke, ali koliko je to uopće blizu lockdownu u kojem opet živi većina Europe?

This picture taken in Stockholm, Sweden, on August 31, 2020, shows people walking in a street in Stockholm, amid the novel coronavirus pandemic. - While most of the world has come to terms with covering their noses and mouths in crowded places as a measure to prevent the spread of Covid-19, Sweden continues to refuse to recommend the use of masks. (Photo by Tom LITTLE / AFP)
FOTO: AFP

Je li ovo kraj švedskog liberalnog modela borbe protiv koronavirusa? Teško se bilo othrvati tom pitanju nakon što je Švedska srezala limit za većinu javnih okupljanja, dopuštajući da se na jednom mjestu nađe tek osmero ljudi. Dosad ih se moglo okupiti između 50 i 300, ovisno o tipu događanja i lokalnim odlukama pojedinih regija.

Ova odluka – koja se odnosi na javna događanja, poput koncerata, predstava i utakmica, ali ne i na privatna okupljanja ili, recimo, školske događaje – jedna je od najdrastičnijih u osam mjeseci pandemije. Osim toga, prema medijskim tumačenjima, radi se o zakonskoj obavezi, a ne tek o pukoj preporuci, što sugerira otklon od dosadašnjeg pristupa.

Teška situacija s pandemijom

Švedska, tvrde dužnosnici tamošnje vlade, u skorije vrijeme nije imala tako rigoroznu mjeru kojom se na ovakav način država upleće u svakodnevni život. Ali je njezino donošenje, uvjeravaju, bilo nužno: kao i ostatak Europe, i Švedska se, s određenim zakašnjenjem, suočava s još težim jesenskim valom pandemije.

Pune se bolnice i bilježe dnevni rekordi. U prvoj polovici studenog, prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, imali su gotovo 50 tisuća novih slučajeva zaraze. Od početka pandemije zabilježili su više od 177 tisuća zaraženih, a umrlo je više od 6.100 ljudi.

Stopa smrtnosti na sto tisuća stanovnika, u Švedskoj je trenutno osjetno viša nego u zemljama u okruženju, Danskoj, Finskoj i Norveškoj (mada još uvijek niža nego, primjerice, u Španjolskoj ili Francuskoj).

Kako su se uvodile mjere

Do ograničenja javnih okupljanja, međutim, nije došlo olako niti preko noći. Već nekoliko tjedana švedske vlasti pooštravaju mjere na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Početkom studenog objavljeno je da u restoranima i kafićima zajedno može sjediti najviše do osam ljudi. Zatim je najavljeno da će vlada predložiti zabranu prodaje alkohola u ugostiteljskim objektima nakon 22 sata.

Na lokalnoj razini još se od sredine listopada donose strože preporuke, pa se ljudima savjetovalo da izbjegavaju javni prijevoz, da se susreću samo s ljudima iz svog kućanstva, da rade od kuće, da ne odlaze na koncerte, utakmice i slična događanja, da izbjegavaju zatvorene prostore i nepotrebna putovanja. U nekim je dijelovima zemlje opet na snazi zabrana posjeta umirovljeničkim domovima.

Je li ovo kraj švedskog modela?

Švedski premijer Stefen Löfven prilično je emotivno apelirao na svoje sugrađane da ograničenje okupljanja primjenjuju čak i u privatnoj sferi: “Ne idite u teretane, ne idite u knjižnice, ne organizirajte večere za goste. Otkažite!”. To bi sada trebalo biti “novo normalno”, čak i za Šveđane. Je li to onda zbilja kraj njihovog liberalnog modela, o kojem se toliko puno raspravljalo i zbog kojeg je ta skandinavska zemlja privukla pozornost i kritike svjetske javnosti?

Dok Švedska ograničava okupljanja, milijuni Europljana već tjednima žive pod još strožim mjerama. U mnogim državama nanovo se zatvaraju trgovine, restorani i kafići, ograničavaju socijalni kontakti, uvodi policijski sat i ograničava kretanje… Lockdown se opet vratio u mnoge europske zemlje, pa makar i u nešto blažem obliku nego proljetos.

Švedska, po svemu sudeći, tim putem ipak ne namjerava kročiti. Na pitanje Financial Timesa, zašto i oni ne uvedu lockdown, švedski premijer jednostavno je uzvratio: “Mi u totalni lockdown ne vjerujemo”.