Ministarstvo i dalje nema upute za vjeronauk. Za Telegram kažu samo: ‘bilo bi dobro da je prvi ili zadnji sat’

Iz Ministarstva i dalje nema nedvosmislene upute koje bi se trebale držati sve škole po pitanju vjeronauka

ZADNJA IZMJENA: ruj 11, 2020

Pitanje vjeronauka u školama ovoga se tjedna ponovno aktualiziralo s početkom nove nastavne godine; pisali smo o specifičnim slučajevima iz škola, a objavili smo i suglasnost koja je nekim zagrebačkim roditeljima poslana na potpis kako bi pristali da im djeca, koja inače ne pohađaju vjeronauk, za vrijeme toga sata sjede u razredu. Početkom tjedna, po pitanju vjeronauka usred rasporeda, kada i stvara najviše problema za učenike koji ga ne pohađaju, Ministarstvo je tek poručilo da je dnevna organizacija rada u nadležnosti škola.

Nakon što su se Telegramu nastavili javljati brojni roditelji s problemom vjeronauka, dodatno potenciranim epidemiološkim uputama kojima se pravda ostanak učenika u razredu tijekom vjeronauka, iznova smo kontaktirali Ministarstvo. I dalje ne daju nedvosmislenu uputu koje bi se trebale držati sve škole, no ovoga puta Telegramu ističu rješenja koja smatraju dobrima u trenutnoj situaciji; smještanje vjeronauka na prvi ili zadnji sat te, dugoročno, uvođenje alternativnog predmeta za učenike koji ne upisuju vjeronauk.

Prvi ili zadnji sat je dobro rješenje

Iz Ministarstva i dalje inzistiraju na tome da ravnatelji, u skladu sa svojim nadležnostima, organiziraju rad škole i rade raspored sati prema mogućnostima škole (prostornim i kadrovskim) “i to isključivo u najboljem interesu učenika”. Dodaju kako je “veći broj ravnatelja problem izvođenja pojedinog predmeta kojeg ne pohađaju svi učenici jednog razrednog odjeljenja” riješio tako da se ti predmeti u što većoj mjeri izvode prve ili zadnje satove u danu ili, ako to nije moguće, organiziraju boravak te djece u adekvatnim prostorima škole pod nadzorom djelatnika škole, npr. u školskoj knjižnici.

“To smatramo dobrim rješenjem navedenog problema u trenutnoj situaciji”, poručuju iz Ministarstva obrazovanja. Dalje kažu da problem izborne nastave postoji već duži niz godina, no da predloženo rješenje od prije 10 godina “iz nepoznatog razloga nije provedeno iako je jedino moguće trajno rješenje ovog problema”. U tom smislu, iz Ministarstva se pozivaju na dokument Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) iz 2010. kojega je potpisao tadašnji, i sadašnji, ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

Alternativni predmet ‘dugoročno rješenje’

U tom dokumentu stoji da je zbog usklađivanja obrazovnog standarda za sve učenike osnovne škole, potrebno ujednačiti i opterećenje učenika “te je potrebno predvidjeti uvođenje alternativnog izbornog predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk”. Iz Ministarstva za Telegram poručuju kako to smatraju “dobrim trajnim rješenjem navedene problematike”.

Iako iz Ministarstva jasno ističu što smatraju dobrim rješenjima, s obzirom da je NOK na snazi već desetak godina (a upravo bi Ministarstvo trebalo voditi računa o njegovoj provedbi), ostaje otvoreno pitanje hoće li navedena rješenja zaista i provesti i učiniti ih standardom koji bi sve škole trebale poštivati.

U kreiranju alternativnog predmeta vjeronauku, nužno je definirati što će biti taj predmet, nužno je definirati i njegov kurikulum, kreirati ga, i tako dalje. Taj bi alternativni predmet bio na tragu situacije u srednjim školama, gdje se učenicima umjesto vjeronauka kao izborni predmet nudi etika.

Dora Kršul
Telegram autor
348 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program