Mladen Vedriš za Telegram: 'Kriza oko koronavirusa razotkrila je sve hrvatske probleme i multiplicirala ih'

Nakon što je zaključio kako je epidemija koronavirusa izazvala krizu s kakvom se do sada nismo susretali ni u Hrvatskoj ni u svijetu, prof. dr. Mladen Vedriš na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te početkom devedesetih potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, predložio je u razgovoru za Telegram osnivanje tima stručnjaka koji bi Vladi omogućio pronaći najkvalitetnija rješenja.

“Vladi je za preporučiti osnivanje ekonomskog stožera, po uzoru na zdravstveni stožer, koji radi izvrsno. U tom stožeru bitno je okupiti stručnjake kvalificirane za pojedina područja ekonomskog života koji bi pratili događanja u Hrvatskoj, u EU i u svijetu te bi na temelju svih informacija i saznanja, predlagali kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere.”

“Tako oformljen task force analizirao bi i proigravao scenarije razvoja krize te ponudio adekvatne odgovore. Okosnica takvog stožera može biti Ekonomski institut jer ima svu potrebnu znanstveno-istraživačku i dokumentacijsku infrastrukturu. S obzirom na težinu krize takva odluka ne bi se smjela odgađati.”

Posljedice krize ovise o tome koliko će ona trajati

Dr. Vedriš konstatirao je da je teško govoriti samo o sadašnjoj situaciji; okolnosti se tako brzo mijenjaju da su u samo dva, tri dana mnoge stvari izgledaju bitno drugačije nego li što ih danas vidimo.

“Riječ je o otvorenoj krizi koja je u punom zamahu, a ukupne posljedice ovise o tome koliko će ona potrajati. Može se govoriti o najmanje tri moguća scenarija krize: prvi je ako će kriza trajati do kraja svibnja, drugi ako će se produžiti do jeseni, a treći ako će potrajati godinu dana.”

“Prethodne krize bile su ovako ili onako okončane pa ih je bilo moguće analizirati i određivati instrumente i ritam oporavka. Ovu pak krizu ne možemo do kraja sagledati niti je realno predvidjeti sve posljedice, osim što je već sada moguće zaključiti da će one biti značajne po nastalim štetama. Ali – istovremeno će i upućivati na nova i drugačija rješenja u ukupnom globalnom ekonomskom življenju.”

Ova kriza se drastično razlikuje od dosadašnjih

Dr. Vedriš objasnio je kako se ova kriza razlikuje od prethodnih po tomu što su one bile izazvane nekom prirodnom nepogodom, ratom ili terorizmom, da nisu dugo trajale te da se u kratkom roku moglo početi sa sanacijom njihovih posljedica. Nakon 11. rujna 2001., odmah se pristupilo sanaciji fizičkih i financijskih te ukupno percepcijskih i poslovnih posljedica krize. Po izbijanju financijske krize 2008. dio banaka otišao u stečaj, drugi je saniran snažnim financijskim injekcijama pa su se najprije financijski sektor, a zatim i globalna ekonomija, u kratkom roku konsolidirali.

“Problem je što je ovo otvorena kriza, što ona iz dana u dan ekspandira, a da se na vremenskom horizontu ne vidi njen kraj. A o dubini krize i njenom trajanju ovise instrumenti i lijekovi koji će se koristiti u njenom izlječenju.” Zbog toga nije bilo jednostavno odgovoriti ni na pitanje hoće u Hrvatskoj doći do recesije i ako dođe, kolika će biti njena dubina.

Ako se kriza oduži do ljeta, recesiju će biti teško izbjeći

“Ako se kriza produži do ljeta te poklopi turističku sezonu, recesiju će biti teško izbjeći. U početku je bilo optimističkih najava da će doći 15 ili 20 posto manje turista, no sad je već jasno da se ne radi o padu broja gostiju od nekoliko desetaka postotaka već da je ugrožena cjelokupna turistička sezona, pa i sudbina dijela turističkog sektora. Turizam je skupni pojam koji u sebi sadrži više komponenti, od prometa i cestarina do potrošnje goriva, konzumiranja hrane i pića, industrije zabave… Država ubire PDV ne samo vezano uz korištenje nacionalnih resursa, nego i niza uvoznih komponenti.”

“Realno je zaključiti da u nacionalnom BDP-u turizam sudjeluje s 12 do 15 posto, i ako se njegovi prihodi prepolove, a to je optimistična prognoza, onda će se prihodi državnog proračuna od turizma, a po osnovi PDV, smanjiti drastično. A to znači da ćemo doživjeti kako pad očekivanog rasta BDP-a i pad poreznih prihoda na jednoj strani, a na drugoj strani porasti će rashodi po osnovi sanacije svih vrsta direktnih i indirektnih šteta. I to bez da uključujemo pad prihoda od djelatnosti u industrijskom sektoru, a zatim izvozu. Drugačije rečeno, ako kriza potraje nekoliko mjeseci to će sigurno dovesti do negativne stope rasta.”

Redovni profesor na Pravnom faklutetu

Mladen Vedriš, 69, diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a tijekom studija dobio je i Rektorovu nagradu. Radio je kao znanstveni istraživač u Centru za istraživanje i migracije, u Gradskom komitetu za prostorno uređenje i komunalne poslove Zagreba, a nakon 1990. izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Grada Zagreba te predsjednika Kriznog štaba Grada Zagreba.

Od 1992. bio je ministar u Vladi zadužen za područje urbanog življenja i preustroj državne uprave, a potom je imenovan za potpredsjednika Vlade, za područje gospodarstva. Bio je i predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Polovicom devedesetih napušta politiku, bavi se ekonomskim i znanstvenim radom pa je 2004. izabran za naslovnog docenta Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomija, predmet Međunarodna ekonomija.

Vedriš je danas redovni profesor na Katedri za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavio niz znanstvenih radova i stručnih članaka te održao brojna predavanja na nizu znanstvenih i javnih tribina.

Kriza je puno dublja nego što se u početku činilo

Tijekom razgovora Vedriš je više puta isticao kako se pokazuje da je kriza puno dublja i složenija nego se u prvi mah učinilo. Zbog toga smatra da Vlada mora što prije reagirati i poduzeti potrebne korake kako bi se najprije pomoglo svima onima koji će biti prvi na udaru. Smatra da Vlada može i mora puno učiniti.

“Prvi korak je razgovor s bankama, HNB-om i poduzetnicima. Ponajprije s poslodavcima koji su u najboljoj namjeri podigli kredite kako bi poboljšali kvalitetu svojeg poslovanja, svojih proizvoda ili usluga ili se pak zadužili kako bi sredstva uložili u kupovinu opreme za, primjerice, zdravstveni turizam, u ulaganja u obnovu starih ili gradnju novih objekata ili apartmana. Teret nemogućnosti vraćanja takvih kredita ne mogu podnijeti samo poslovne banke. Problem je što se, produžujući otplatu, ti zajmovi pretvaraju u loše kredite, pa banke moraju povećavati rezervacije.”

HNB treba osigurati predah poduzetnicima i pomoć bankama

“Stoga HNB, u dogovoru s Vladom i Saborom, mora osigurati predah poduzetnicima, ali i pomoći bankama. Na financijskom tržištu postoji višak likvidnosti pa do sada kreditno-monetarna politika, zbog striktnih kriterija zaduživanja, nije mogla više učiniti. Stoga će se u sadašnjim okolnostima morati relaksirati kriteriji za plasmane kredita. Pri tomu ne mislim da će se krediti dijeliti šakom i kapom te da će se moći loviti u mutnom”, objašnjava Vedriš.

“No, mora se pomoći onima koji su uspješno poslovali i kojima su potrebna financijska obrtna sredstva kako bi se premostile sadašnje nevolje. Postoji niz tvrtki s iznimno kvalitetnim zaposlenicima koji se moraju sačuvati jer će se u protivnom ostati bez ljudi koji će sutra biti u mogućnosti popravljati nastale štete. Neće, naime, biti nikoga tko će moći stvarati novu vrijednost. Vlada mora osigurati da, kad koronavirus prođe, iza njega ne ostanu opustošene tvrtke i trajno oslabljena ekonomija”, nastavlja.

Potrebno je održati platežnu moć građana

Vedriš također predlaže da Vlada poduzme sve potrebne mjere kako bi se održala platežna sposobnost građana te se zaposlenima isplaćivale financijske naknade. Jedino će tako građani moći izvršavati svoje obveze, od školovanja djece i vraćanja kredita, do podmirivanja troškova stanarina i komunalija.

“Vlada mora sačuvati socijalnu stabilnost te valja odlučiti koje će instrumente financijske politike pri tomu koristiti. Osim relaksiranja pri ispunjavaju obveza po dospjelim kreditima, Vlada treba pronaći načina za osiguranje obrtnog kapitala korištenjem različitih financijskih instrumenata. Poduzetnike će biti potrebno i porezno rasteretiti, bilo trajno, bilo vremenskom odgodom podmirenja određenih obveza. Jedino će tako poduzeća moći nastaviti raditi te spriječiti da ljudi, ne svojom krivicom, ostanu bez posla.Bit će neophodno pronaći optimalnu kombinaciju instrumenata kreditno-monetarne i fiskalne politike primjereno sadašnjim okolnostima, što je bit svake uspješne ekonomske politike.”

Vjeruje da je Plenkovićeva vlada sposobna riješiti probleme

Vedriš smatra kako je Vlada Andreja Plenkovića sposobna riješiti probleme koje je izazvala epidemija koronavirusa. “Bit će teško, ali je moguće izvući se iz krize sa što manje štete. Za razliku od drugih zemalja Hrvatska je krizni scenarij prošla tijekom Domovinskog rata. Turizam tada de facto nije postojao puno desetljeće, BDP nam je pao za više od jedne trećine, pa smo stekli određeni psihološki imunitet na samu pojavu krize. Nadam se da današnja kriza neće biti tog intenziteta i trajanja, ali ne postoji copy paste, ne možemo kopirati ono što smo poduzimali u prethodnim razdobljima i kriznim situacijama.”

“Događaji i okolnosti zahtijevaju puno umijeća, valjat će poduzeti cijeli niz koraka, morat će se donijeti brojne okolnostima prilagođene mjere te komunicirati sa svima onima koji će biti pogođeni. Ali, jednako važno, i s ljudima koji mogu pronaći rješenja. Ne može se s tri ili četiri resorna ministarstva rješavati tako složenu ekonomsku i socijalnu situaciju, morat će se osloniti na pomoć stručnjaka i institucija te zajedno s njima pronaći rješenja. Jer, što god da se još dogodi, kako god bilo teško, uvijek postoje rješenja.”

Odluke se trebaju donositi u suradnji s EK-om i ESB-om

Jedna od dvojbi je svakako treba li Vlada zbog trenutne situacije privremeno odustati od politike smanjivanja zaduživanja u inozemstvu te podići kredite kako bi pomogla domaćem gospodarstvu. “Takve odluke Vlada mora donositi u suradnji s Europskom Komisijom i Europskom središnjom bankom. Nismo sami u toj poziciji. Sigurno je da će još desetak zemalja biti u situaciji da se dodatno zaduži kako bi održale stabilnost javnih financija.”

“Primjerice, do sada je zdravstvo bilo u gubicima, a dugovi će se sada još više povećati jer ova situacija sigurno povećava troškove zdravstvenog sustava. Sve su države svjesne da će se sva nova zaduženja u budućnosti morati vratiti. Za očekivati je da će se stvoriti zajednička platforma globalnih institucija, kako djelovati da se kriza i njene posljedice što uspješnije prevladaju. Za pretpostaviti je također njihovo uključivanje u financiranje država koje zapadnu u financijske poteškoće, a te kreditne linije neće biti klasični komercijalni angažmani.”

Koronavirus se i ekonomski širi van Italije

Vedriš je podsjetio kako je financijska kriza 2008. koja je Grčku dovela do pred bankrot te sadašnja epidemija u Italiji koja ima razorne razmjere, pokazala da sve članice EU moraju zajednički pronalaziti izlaze iz kriza u koje zapadnu pojedine države – njene članice. Da EU nije spriječila kolaps Grčke, bio bi ugrožen euro kao zajednička valuta, a zatim i sam koncept zajedničkog tržišta. Sada se pak pokazuje koliko se epidemija koronavirusa iz Italije dramatično proširila zdravstveno i ekonomski i na druge države članice.

Stoga je za sve njih bolje, pa gotovo i jedino moguće, da zajedno rješavaju probleme u pojedinim situacijama, jer tako štite i svoje neposredne interese. Sigurno je da će i ovaj puta biti iskazan određeni stupanj solidarnosti svih članica EU.

HNB je u četiri navrata u svega nekoliko dana prodao bankama deviza u vrijednosti većoj od 1,6 milijarde eura kako bi spriječio slabljenje kune u odnosu na euro. Time je sačuvana stabilnost tečaja kune, što je preduvjet za očuvanje stabilnosti cijena i ukupnih financija. Zanimalo nas je stoga mišljenje doktora Vedriša je li u ovakvim situacijama bolje imati vlastitu valutu ili bi nam bilo lakše da imamo euro kao valutu.

Dobro je da imamo kunu

“Dobro je da imamo kunu i da postoji mogućnost vođenja fleksibilne monetarne politike. HNB posjeduje odgovarajući instrumentarij i devizne rezerve da može adekvatno djelovati. Valja podsjetiti da je HNB efikasno vodio politiku u vrijeme financijske krize koja je u Hrvatskoj započela potkraj 2008. Stoga ne sumnjam da će se znati nositi i s ovim izazovima. U aktualnoj situaciji HNB blisko surađuje s hrvatskom Vladom, ali isto tako i Europskom središnjom bankom.”

Vedriš smatra kako je sadašnja kriza, s ekonomskog stajališta, veliki test ne samo za aktualnu hrvatsku vladu već i za cijelu EU i njenu Komisiju. Vlada RH će koordinirati pojedine javne politike i operativne aktivnosti na razini EU, što potencijalno može ojačati njenu poziciju i ugled na europskoj sceni.

Za očekivati je da će se sve članice pridržavati zajednički uspostavljenih dogovora, no istodobno, upozorava Vedriš, svaka država svoje će postupke prilagođavati vlastitoj situaciji, prioritetima, ekonomskoj snazi i shodno tomu donositi svoje mjere. Vedriš primjećuje kako su dosadašnji prioriteti EU, primjerice, digitalizacija, zelena ekonomija i konkurentnost trenutno pali u drugi plan.

Pravo rješenje krize će se morati pronaći u Hrvatskoj

No, već sutra po zaustavljanju ove krize naznačena orijentacija će se nastaviti još intenzivnijim tempom. “Za vjerovati je da će Hrvatska, koja je po stupnju razvijenosti pri samom dnu EU, dobiti status zemlje prema kojoj će razne kompenzacijske i financijske mjere biti značajnije usmjerene”, kaže dr. Vedriš.

“Ali to sigurno ne može biti splav na koju će se moći ukrcati cijela država. Pravo rješenje morat će se naći kod kuće. Za Hrvatsku je povoljna okolnost to što je rasterećenje po osnovi javnog duga bilo značajno, pa će se sada biti moguće ostvariti određeni okvir novog zaduživanja. Tako prikupljena sredstva bit će neophodno usmjeriti prema troškovima socijalne politike i potpori poslovnom sektoru.”

Nije turizam kriv što je značajan dio našeg BDP-a

Prilično vremena u razgovoru Mladen Vedriš posvetio je turizmu i problemima u kojima se danas našao. Pri tomu je istakao kako nije turistički sektor kriv što je toliko značajno prisutan u strukturi BDP-a. “Za to je odgovorna ekonomska politika jer nije adekvatno i kontinuirano stimulirala razvoj drugih segmenata gospodarstva; poglavito industrije i poljoprivrede. Da se efikasno poticala poljoprivreda danas ne bismo strepili hoće li nam stići kamioni s hranom iz sjeverne Italije nego bismo imali logistički problem što poljoprivredne proizvode ne možemo izvoziti u Italiju. Nema sumnje da smo podcijenili značaj i važnost poljoprivrede.”

“Za razliku od Hrvatske, Europska unija na uspješan je način od svojih samih početaka izravno subvencionirala poljoprivrednu proizvodnju, tako da danas u ukupnosti ostvaruje viškove, a ne manjkove poljoprivrednih proizvoda. Industrijski sektor bio je marginaliziran zbog iluzije da uslužni sektor može živjeti sam za sebe, a zatim svi mi zajedno od njegovih rezultata. A ne može, jer sektor usluga u bitnoj mjeri ovisi o postojanju i djelovanju realnog sektora. Slikovito rečeno, teško je zamisliti mobilni telefon bez čovjeka kojeg koristi, ili pak korona virus bez živog bića s kojim je povezan.”

Car je gol

Dr. Vedriš slaže se kako je bila pogrešna teza, koja je dominirala početkom devedesetih, ali i duže, kako se ne isplati čuvati i poticati nacionalnu industriju, jer se sve vrste roba mogu pribaviti, pa i povoljnijim cijenama, u inozemstvu. Istovremeno, industrijska politika shvaćena i provođena kao cjelovita razvojna politika, jedna je od konstanti politika EU, podigla je na vrh svjetske uspješnosti države Dalekog istoka, a danas je osnova u vođenju politika svih globalnih svjetskih igrača.

“Posljedica svega toga je vidljiva i u negativnom imigracijskom saldu. Kada približno 300.000 stanovnika Hrvatske u industriji i poljoprivredi nisu mogli pronaći svoje radno mjesto ili su ga pak izgubili, otputili su se u inozemstvo. Pomnožite taj broj ljudi s u prosjeku 1 milijun kuna koliko je u prosjeku stajalo njihovo stasanje i školovanje, vidjet ćete da smo na taj način izgubili iznos veći od neto prihoda kojeg povlačimo po osnovi korištenja europskih fondova. I konačno, pročitajmo i primijenimo aktualna određenja EU koja jasno govore o industrijskoj strategiji novog doba povezano s inovacijama i s novim industrijama i tehnologijama.”

Mladen Vedriš ističe kako je ova kriza pokazala da je car gol te je razotkrila sve hrvatske probleme. “Štoviše, još ih je i multiplicirala. Nakon što kriza protutnji, uz to što je test nacionalne sposobnosti upravljanja u kriznim situacijama, ona mora biti putokaz kojim putem valja usmjeriti razvoj. Kamo sreće da iz svih ovih nedaća izvučemo pouke i poruke, da nam nakon svih ovih dramatičnih zbivanja ostane nešto trajno razvojno vrijedno. Pa da cijela priča krene drugim pravcem, prema uravnoteženom modelu ekonomskog rasta koji u normalnim vremenima znači prosperitet, a u kriznim sposobnost da se opstane bez dramatičnih i drastičnih posljedica.”