Mogu li naši geni utjecati na to koliko jako će nas pogoditi koronavirus? Znanstvenici upravo istražuju

Bolest COVID-19, uzrokovana pandemijskim koronavirusom, neobično je i tragično selektivna. Samo se neki zaraženi ljudi razbole, a iako su većina kritično bolesnih starije osobe ili osobe koje imaju komplicirane probleme poput srčanih bolesti, među žrtvama ima i mladih i zdravih ljudi, piše ScienceMag.

Znanstvenici se spremaju na istraživanje genoma pacijenata na varijacije DNK koji bi mogli objasniti ovu misteriju. To bi pomoglo identificiranju onih koji su u najvećoj opasnosti od teške bolesti i onih koji bi mogli biti zaštićeni, što bi moglo voditi pronalaženju novih načina liječenja.

Studije na više tisuća sudionila

Projekti se kreću od tekućih studija s DNK na više tisuća sudionika, od koji su neki zaraženi koronavirusom, do novih napora za prikupljanje DNK pacijenta s COVID-19 u teško pogođenim mjestima kao što je Italija. Cilj je usporediti DNK ljudi koji imaju tešku COVID-19 bolest, a nemaju osnovnu bolest poput dijabetesa, bolesti srca, pluća ili visoki tlak, s onima s blagom ili nikakvom bolešću.

“Vidimo ogromne razlike u kliničkim ishodima u različiti zemljama. Koliko je to objašnjivo genetskom osjetljivošću, otvoreno je pitanje”, kaže genetičar Andrea Ganna sa Instituta za molekularnu medicinu u Helsinkiju.

Postoji nekoliko sumnjivih gena

Teško je predvidjeti što će se pojaviti u tom lovu na gene, kažu neki znanstvenici. Postoje očigledni sumnjivci, kao gen koji kodira enzim koji koronavirus koristi za ulazak u stanice dišnih putova. “Varijacije gena ACE2 koje mijenjaju receptor mogu olakšati ili otežati ulaz virusa u stanice”, kaže imunolog Philip Murphy iz američkog Nacionalnog instituta za alergiju i zarazne bolesti.

Ganna poduzima veliki napor u objedinjavanju genetskih podataka o pacijentima s COVID-19 iz cijeloga svijeta. Zajedno s Markom Dalyjem, direktorom Finskog instituta za molekularnu medicinu, Ganna je napravio web stranicu, COVID-19 Host Genetics Initiative. Obratili su se kolegama koji vode velike studije o biobankama koje godinama prate tisuće volontera u potrazi za vezama DNK i zdravlja.

Proučavaju bolesnike mlađe od 50 godina

George Church, sa sveučilišta Harvard vodi projekt osobnog genoma kojim se identificiraju zaštitne i osjetljive varijante DNK. Pedijatar Jean Laurent Casanova, sa Sveučilišta Rockefeller, specijalizirao se za identificiranje rijetkih gena koji zdrave mlade ljude mogu učiniti osjetljivima na određene ozbiljne bolesti. Sada stvara mrežu pedijatara širom svijeta kako bi se istražilo relativno malo mladih koji obole od COVID-19 i završe na intenzivnoj njezi.

“Proučavamo isključivo bolesnike koji su bili zdravi i mlađi od 50 godina jer je vrlo vjerojatno da njihova ozbiljnija bolest ima genetsku osnovu”, kaže Ganna. “Neki stručnjaci prate otkriće kineskih liječnika da ljudi krvne grupe 0 mogu biti zaštićeni od virusa”, kaže Manuel Rivas, humani genetičar sa sveučilišta Stanford koji se priključio Ganninoj inicijativi. Ganna očekuje da bi se prvi geni mogli prepoznati za nekoliko mjeseci.