Možda će vam fizika sada djelovati zabavnije. Omiljeni znanstvenik izdao je novu knjigu i super je

Saša Ceci, fizičar koji je uspio učiniti fiziku masovno simpatičnom, nakon šest je godina objavio svoju drugu knjigu – Blesimetar Drugi. U njegovom stilu, na koricama je dvorska luda, kako ga vidi njegov izdavač Ivan Kraljević, a kaže nam i da se u potpunosti slaže s njime.

“U knjizi iznosim činjenice i znanstvenu istinu kako je ja vidim, a nitko ne voli čuti istinu pa tako kako su nekada kraljevi preko dvorskih luda, koje su bile šašave i otvorene, dobivali informacije i istinu, tako je i ja u svojoj knjizi dajem ljudima”, objašnjava nam i dodaje kako je on taj koji će, kada nitko neće, govoriti o istini bilo da se radi o cijepljenju, GMO-u, globalnom zatopljenju ili nuklearnoj energiji.

‘Imao sam taman tekstova da knjiga ne bude predebela’

Baš kao i prva knjiga, Blesimetar Drugi kompilacija je tekstova koje je Ceci objavio na svom Facebook profilu i blogu te raznim medijima. Usput nam kaže kako mu je tekst o ravnoj Zemlji objavljen na Telegramu “najšeraniji ikada”. Kako su članci bili razbacani i zapravo ih je teško povezati, želio ih je skupiti na jedno mjesto kako bi ljudi mogli nesmetano čitati bez da ih traže po bespućima interneta.

“Ugnjavio me izdavač koji je htio drugu knjigu, rekao je da imam nešto tekstova i da ih je dovoljno, a opet ne previše pa knjiga neće biti predebela”, priča nam i dodaje kako su to većinom odgovori na pitanja koje mu postavljaju ljudi, o svakodnevnim pojavama koje imaju veze s fizikom, poput sunčanja. Naslovi pričica u knjizi prilično su zabavni, ali kada smo ga pitali kako ih je smišljao, kaže kroz smijeh kako nema pojma te da je naslov obično promijenio kada je došao do kraja priče.

Soundtrack za znanost

Bleso, kako Ceci od milja zove svoju novu knjigu, poseban je i zbog soundtracka. Naime, uz svaku pričicu preporučuje i listu pjesama poželjnu za čitanje.

“Htio sam da ljudi dobiju još nešto. Lakše će zapamtiti ako nije suhoparno i dosadno i ako iza toga stoji neka priča i neki kontekst. Ja ne mogu pričati za druge pa sam pričao o sebi i o stvarima koje utječu na mene, među kojima su i neke pjesme koje sam čuo, a koje su povezane s temom. Nekad bih nakon pisanja shvatio i da sam koristio izraz iz neke pjesme pa bi ona postala soundtrack.”

Knjiga posvećena djeci

Iako nam kaže kako je knjiga namijenjena svima i pisana tako da je svi razumiju, na samom početku je posveta: ‘Za svu našu djecu. Kojoj smo zeznuli stvar. Budite malo pametniji od nas’. Objasnio je što je želio reći time: “Kada sam to napisao, mislio sam na puno stvari, ali prvenstveno na globalno zatopljenje. Ipak, nije samo problem da smo zeznuli jer stvarno nismo znali da će to biti tako strašan problem. Veći problem je što i dalje nastavljamo s time, iako znamo da smo mi uzrok”.

Dok nam je telefonski objašnjavao kako svi mogu razumjeti njegovu knjigu, odlučio nam je to i dokazati pa smo s njime rješavali jedan zadatak iz fizike koji djeca obično dobivaju na natjecanjima. Radi se o trik pitanju na kojem mnogi, pa i Cecijeve kolege padaju. Pitanje je bilo gdje je veći uzgon, ako parobrod plovi prvo po rijeci, a onda prelazi u more. Odgovor je u knjizi i na prvu će vjerojatno većini ljudi zazvučati posve nelogično.

Logična fizika koju ste naučili u školi ne vrijedi za ovaj parobrod

“Parobrod plovi rijekom, doplovi do ušća i isplovi na otvoreno more. Kako se promijenio uzgon koji djeluje na njega nakon što je iz rijeke prešao na more”, recitira nam Ceci i pita nas znamo li, prvo i osnovno, što je uzgon. Odgovaramo potvrdno, a on nastavlja dalje.

“Pretpostavljam da vam prvo pada na pamet da je uzgon veći u moru jer je morska voda zbog soli gušća pa će jače istiskivati potopljena tijela, kako su nas i naučili iz udžbenika, a i sami ste to osjetili razliku kada ste plivali u bazenu i moru”, kaže nam i slažemo se, ali to nije točan odgovor.

Sljedeća mogućnost je da je uzgon jednak u rijeci i moru: “Razmislite o čemu ovisi koliko je brod uronjen u vodu. O težini zar, ne? Znači, uzgon raste dok se ne izjednači s težinom, ako je ista težina broda i uzgon bi trebao biti isti na rijeci i moru”, malo zastajemo, potvrdno odgovaramo, a Ceci se smije i kaže kako se ovo obično smatra točnim odgovorom, ali to zapravo nije.

“Ako se sjećate, radi se o parobrodu, on troši gorivo za svoju plovidbu, znači da mu težina putem opada i u rijeci je bio teži nego kada je isplovio na more, samim time uzgon je bio veći na rijeci nego na moru. Znam, nema logike”, kaže nam i smije se čime dokazuje da su mu takva pitanja zaista zabavna koliko i čitateljima koji ih postavljaju.

‘Želim da se zabave’

“Htio sam da ljudima bude zabavno kada čitaju moju knjigu, čak i ako nisu fizičari ili ako ih fizika prije nije nešto puno zanimala. Cilj mi je bio da kroz te moje priče pokažem da sam i ja samo čovjek, koji griješi i da se ljudi pronađu u meni kao što se pronalaze u likovima iz knjiga. Bitno je da vide smo i mi znanstvenici samo ljudi, a ne da imaju strah od nas samo zato što često zvučimo kao roboti, ali to je samo jer znamo što je bitno i onda samo to bitno govorimo i svi govorimo isto”.

Inače, njegova nova knjiga košta 100 kuna i možete je nabaviti direktno od izdavača ili u Superknjižari, a Ceci je najavio i kako uskoro planiraju predstavljanja Blese po Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama.