Možda zvuči neobično, ali zahod nije mjesto u kući na kojem ima najviše bakterija. Kuhinja je još gora

Mikrobiolog Charles Gerba sa sveučilišta Arizona objašnjavao je CNN-u koja mjesta u našem domu imaju najviše bakterija. On kaže da fekalnih bakterija ima puno više u sudoperu nego u zahodskoj školjci poslije ispiranja. “Zato psi znaju popiti vode iz školjke i pametniji su nego što mislimo.”

Profesor Gerba, kojeg zovu i Dr. Germ, uporno testira svaku površinu koju ljudska ruka može dotaknuti. Jedna od njegovih najjezivijih studija pokazuje kako se bakterije šire naokolo barem 2 metra ako ne spustimo poklopac zahodske školjke kada puštamo vodu. Zato se može dogoditi da i na četkici za zube imamo fekalnih bakterija.

Isto kao na ručniku i sapunu za ruke. “Ne morate biti jako zabrinuti, osim ako ne dijelite kupaonicu. Vlastite bakterije vam uglavnom neće smetati, ali biste trebali biti zabrinuti zbog bakterija drugih ljudi.” Ručnike mijenjajte barem svaka tri do četiri dana, bakterije ih vole jer su vlažni i perite ih u što toplijoj vodi.

Mjesto s najviše bakterija je ipak kuhinja

Najgore mjesto u kući je ipak kuhinja, tamo gdje pripremamo hranu pa možemo raširiti, najčešće, E.coli i salmonelu. Nedavne studije pokazale su više fekalnih bakterija na dasci za rezanje nego na zahodskoj školjci. “Sigurnije je napraviti sendvič na školjci nego na dasci za rezanje”, kaže Gerba.

Pravi rezervoar bakterija je sudoper. U njemu često odmrzavamo meso, a koji puta ga isperemo samo vodom. Gerba preporuča pranje sudopera i daske za rezanje izbjeljivačem. Ako otopinu radimo sami, jedna žlica izbjeljivača dovoljna je na 3,5 litre vode. Jednom mjesečno istom otopinom trebali bismo sanitizirati kuhinjski odvod, a ocjeđivač bi trebalo tjedno oprati u perilici. Poslije pripreme jela, radnu površinu bi trebalo svakako oprati istom otopinom.

Najviše bakterija na spužvama i krpama

Kako uglavnom koristimo spužve ili krpu za brisanje kuhinjskih površina, ne čudi što na njima ima najviše bakterija. Studija iz 2017. otkrila je 362 različite bakterije koje žive na kuhinjskim spužvama. Ne pomaže ni stavljanje u perilicu. Bakterije samo narastu natrag. Moramo ih mijenjati jednom tjedno, tvrde stručnjaci.

U kuhinji treba obratiti pozornost i na ručku hladnjaka. Često je dotičemo rukama kojima smo dirali sirovo meso. Djeca dolaze iz škole ili sa igrališta i često na rukama kojima dodiruju kućanske predmete nose mnoštvo klica. Nogometne lopte kojima se igraju pune su E.coli, pokazuju istraživanja. Djeca diraju ograde igrališta koje ptice koriste kao svoj zahod. Prva stvar kada dijete uđe u kuću jest da opere ruke.

Rupčići najbolji za dezinfekciju kuhinje

Imate li aparat za kavu, njegov kontejner za vodu je također jedno od najgorih mjesta za razvoj i rast bakterija. Obično se savjetuje da se tank opere jednom mjesečno, stavljanjem octa da djeluje pola sata i zatim puštanje octa kroz aparat, dodavanje svježe vode i puštanje kroz aparat dok je ne nestane.

Treba obratiti pozornost na mjesta u hladnjaku gdje se čuvaju meso i povrće. Pribor od silikona i rezači pizze imali su na testiranju E.coli. Za brzo čišćenje kuhinje Gerba savjetuje rupčiće za dezinfekciju, bolje od sprejanja površina. Takvi rupčići imaju baš potrebnu količinu dezificijensa. Ako više volite sprej, ostavite ga da stoji netko vrijeme na tretiranoj površini.