Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Može li Crkva u Hrvatskoj očekivati pomoć Vatikana s obnovom nakon potresa? Nije izgledno

Smatraju da je Crkva u Hrvatskoj iznimno povlaštena i među bogatijima u Europi

ZADNJA IZMJENA: lip 7, 2020
Foto: PIXSELL

Strašan potres u Zagrebu koji je glavnom gradu Hrvatske nanio štetu od najmanje 10 milijardi eura, teško je oštetio i mnoge sakralne objekte. Uz katedralu, najteže su stradali nadbiskupski dvori, a stručnjaci su procijenili da će trebati najmanje 100 milijuna kuna da bi se oni obnovili. S obzirom da je riječ o zaista golemim sredstvima, činilo nam se logičnim postaviti pitanje hoće li uz državu i grad, Katoličkoj crkvi pomoći i Vatikan.

Naš sugovornik, visoko pozicionirani dužnosnik na Kaptolu, koji je, zbog delikatnosti teme želio ostati anoniman, bio je vrlo odriješit. “Neće, sigurno neće. U Rimu se uvijek žale kako nemaju dovoljno novca ni za najosnovnije potrebe, a ono malo što im ostane namijenjeno je najsiromašnijim katoličkim crkvama po svijetu. A kako Katolička crkva u Hrvatskoj ne spada među siromašne, onda je sasvim izvjesno da Vatikan neće sudjelovati u obnovi crkvenih objekata koji su stradali u potresu.”

Smatraju da je crkva u RH među najbogatijima

Iznenađeni takvim odgovorom, pokušali smo dobiti objašnjenje od nekoliko svećenika bliskih Kaptolu. Svi su bili suglasni da je iluzija očekivati bilo kakvu pomoć Vatikana, a jedan sugovornik detaljnije je objasnio razloge takvog odnosa Svete stolice spram Kaptola. “U Rimu Katoličku crkvu u Hrvatskoj drže iznimno povlaštenom i u puno boljem položaju od ostalih crkvi u Europi. Kad govore o nama onda obično ističu kako smo zbog toga što sve naše aktivnosti i troškove podmiruje država među najbogatijim crkvama u Europi.

I to nam uvijek stavljaju na nos. Pri tome uvijek ponavljaju kako i u brojnim drugim zemljama Crkva također dobiva financijsku potporu od države, ali nitko kao u Hrvatskoj. I to zbog toga što svi drugi moraju istodobno sami priskrbiti sredstva za obavljanje svog vjerskog poslanja. To, kažu, Katolička crkva u Hrvatskoj ne mora jer država pokriva sve, pa i one najmanje troškove. Stoga nije ni čudno da Vatikan neće poslati ni eura pomoći. U Rimu, naime, znaju da će sve to platiti država”, govori nam svećenik.

Računi u Vatikanu s milijunima eura?

Dojmu kako Kaptol ima novca koliko mu treba pridonijela je i nedavna odluka Vatikana, kako su objavili neki mediji, da je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji blokiran pristup računima koji su na ime zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića otvoreni u takozvanoj Vatikanskoj banci. Riječ je o računima, kako je svojedobno objavljeno u godišnjem izvještaju Instituta za religijske poslove (IOR), odnosno “Vatikanske banke”, koji su otvoreni na ime kardinala Bozanića.

Na njima se, navodno, nalaze milijuni eura. Po tvrdnjama medija Bozanić je novac sa zbirnog računa HBK, na koji država uplaćuje svoje godišnje obveze, nosio u gotovini u Vatikan, gdje ga je deponirao na svoje ime, ali i na šifrirane račune. Kaptol se požurio objasniti kako “ni jedna kuna koja je deponirana na ime zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića nije iz državnog proračuna, kao i da to nije Bozanićev privatni, nego novac za crkvene potrebe dobiven od darova isključivo u inozemstvu.”

Priopćenje otvorilo niz pitanja

To priopćenje, dakako, nikako nije umirilo javnost već je otvorilo cijeli niz novih pitanja. Nitko, naime, nije objasnio zašto je kardinal Bozanić nosio novac u Vatikansku banku, čemu on služio, jesu li to sredstva koja Kaptol dobiva od države… I na kraju, kako je moguće da je Bozanić nosio preko granice milijune eura kad je to zabranjeno i po hrvatskim i talijanskim zakonima.

Naš sugovornik upozorio je međutim kako je Vatikan iznimno osjetljiv kad je u pitanju novac, pa je to ilustrirao primjerom Međugorja. Objasnio je kako upravo to pokazuje da Vatikan nikada ne daje novce, nego ih samo uzima. Zbog toga je, kaže, u veljači 2017. papa Franjo poslao u Mostar svog posebnog izaslanika, poljskog nadbiskupa monsinjora Henryka Hosera. Njegova je prvenstvena zadaća bila stavljanje pod kontrolu enormnih prihoda koji se ostvaruju u Međugorju. Zbog toga su monsinjora Hosera u Hercegovini odmah nazvali vatikanskim knjigovođom i blagajnikom.

Stavljanje novca pod vatikansku kontrolu

Samo 2017., po priopćenju župnog ureda u Međugorju, u tom svetilištu pričestilo se 1.571. 100 vjernika, a pričest je podijelilo te sudjelovalo u misnim slavljima 36.856 svećenika. Procjenjuje se da je Međugorje od 1981., kad se navodno ukazala Gospa, posjetilo najmanje 50 milijuna ljudi iz cijelog svijeta, od čega je bilo čak 40 milijuna stranih hodočasnika. Pretpostavlja se da su potrošili najmanje 16 milijardi eura.

Čim je nadbiskup Hoser stigao u Međugorje odmah je kazao kako valja “biti svjestan da zbog masovnog priljeva hodočasnika na ovo mjesto prodiru mafije, uključujući napuljsku, koje računaju na dobit”. Tom izjavom koja je zaprepastila Kaptol, monsinjor Hoser, specijalni apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, pokazao je da njegova misija nije “isključivo pastoralnog karaktera”, kako se to željelo prikazati u Rimu.

Stoga je svima odmah bilo jasno da je njegova prvenstvena zadaća staviti pod vatikansku kontrolu milijune eura koje u Međugorju ostavljaju hodočasnici. Od dolaska monsinjora Hosera novac koji se prikupi na misama, od dobrotvornih priloga te prodaje suvenira, više ne ostaje kod lokalnih fratara nego se, navodno, izravno transferira u vatikansku blagajnu.

Crkvi u Hrvatskoj bolje jer nema crkvenog poreza

Vatikan drži da je Katolička crkva u Hrvatskoj, za razliku od većine ostalih država, u puno ugodnoj situaciji jer u nas nema crkvenog poreza. Čak i u državama u kojima je Katolička crkva tradicionalno jaka, poput Italije ili Španjolske, Crkva se mora boriti za naklonost pastve, jer priljev crkvenog poreza znači i stabilnost njenih financija.

Primjerice, Katolička crkva u Njemačkoj ostvaruje između 70 i 80 posto prihoda ubiranjem crkvenog poreza. Taj novac za Crkvu ubiru banke, a porez plaćaju svi kršteni i zaposleni građani. On iznosi osam do devet posto godišnjeg poreza na dohodak. Poreznu osnovicu čine plaća, prihodi od dionica, kamate na štednju… Oni koji ga ne žele plaćati, ne mogu primati sakramente niti mogu imati vjerski pogreb. Upravo je visina crkvenog poreza, tvrde u Biskupskoj konferenciji Njemačke, najveći razlog zbog kojeg godišnje u prosjeku Crkvu napušta oko 200.000 vjernika.

Kako je u drugim zemljama?

U Austriji država financira oko 80 posto svih aktivnosti Katoličke crkve, pa tako i 69 posto proračuna Caritasa, dok Crkva uplaćuje samo 2 posto. No zbog crkvenog poreza, tvrde u Beču, svake godine sve više Austrijanaca izlazi iz Crkve. Samo 2018. gotovo 60.000 vjernika napustilo je Katoličku crkvu. U Italiji postoji mandatni porez, zvan otto per mille, po kojemu građani svake godine na svojim poreznim prijavama biraju hoće li tih osam promila godišnjeg poreza dati Crkvi ili žele da država taj novac preusmjerava u humanitarne svrhe.

U Španjolskoj postoji fleksibilan crkveni porez pa svaki građanin ima pravo odabrati hoće li 0,7 posto svog poreza na dohodak dati Katoličkoj crkvi ili, alternativno, državi za socijalne programe. Crkva mora sama osigurati sredstva za rad kroz donacije, ekonomske aktivnosti i – crkveni porez. Ipak država daje Katoličkoj crkvi sredstva za plaće vjeroučitelja, za karitativne aktivnosti Caritasa ili Manos Unidasa. Oko 60 posto ukupnih prihoda Katolička crkva u Španjolskoj ostvaruje crkvenim porezom te donacijama.

Crkveni porez također se plaća u Danskoj, Islandu, Finskoj i Švedskoj, dok su u Francuskoj, Sloveniji, Litvi, Latviji i Malti, glavni izvor prihoda dobrovoljni prilozi vjernika. U Francuskoj je, primjerice, zabranjeno financiranje vjerskih zajednica od strane države, dok u Danskoj, uz porez, Crkva ipak dobiva pomoć od države. Iz državnog proračuna Pravoslavna crkva financira se u Grčkoj, a Katolička crkva u Luksemburgu, Češkoj, Slovačkoj…

Država ih financira, ne moraju pravdati troškove

Iako Katoličku crkvu u Hrvatskoj financira država, ona nema obvezu podnositi financijske izvještaje o tomu kako se ta sredstva troše. Zbog toga se ne može utvrditi ni visina ukupnih sredstava koji Crkva dobiva kroz razne kanale. Financijski odnosi Crkve i države regulirani su s međudržavnim sporazumima Hrvatske i Vatikana koji su potpisani između 1996. do 1998. Po njima Crkva nije obavezna državi podnositi financijska izvješća.

Iznimka su Dubrovačko-neretvanski biskup Mate Uzinić i Đakovačko-osječki nadbiskup Đure Hranić koji objavljuju sve svoje prihode i rashode. Predsjednica Građansko-liberalnog saveza Anka Mrak Taritaš tvrdi da se Crkvi daje svake godine 0,6 posto BDP-a i navodno smo po tome, uz Mađarsku, prvi u EU.

Podmirene im i plaće zaposlenika u školama

Iz državnog proračuna tijekom 2017. i 2018. Katoličkoj crkvi isplaćeno je 299 te 288 milijuna kuna. No, to je tek manji dio novca koje je Crkva dobila. U to nisu uračunate plaće i naknade za zaposlenike u vjerskim osnovnim i srednjim školama. Po toj osnovi u 2017. isplaćeno je 75 milijuna kuna, a u 2018. godini 82 milijuna kuna. MUP je, primjerice, tijekom te dvije godine isplatio za dušobrižništvo Vojnom ordinarijatu milijun kuna.

Svojedobno je otkriveno da ima više svećenika koji brinu o duhovnom zdravlju policajaca i vojnika, nego stručnih psihologa, a problem je posebno izražen u policiji. Crkva ima i brojne druge povlastice, a među ostalim, ne plaća komunalnu naknadu, pa ni za prostore koje iznajmljuje i na njima dobro zarađuje. Također je nemoguće utvrditi koliko Crkva uprihodi od posvećenja kuća, plaćanja misa zadušnica, vjenčanja, sprovoda… jer se za to ne izdaju računi.

Procjenjuje se da su od 2014. fo 2019. dobili 3,6 milijardi

Ministarstvo obrane financiralo je Vojni ordinarijat 2017. s gotovo 10 milijuna kuna, a 2018. s 10,5 milijuna kuna. Ministarstvo kulture u te dvije godine uplatilo je na račun Katoličke crkve 140,5 milijuna kuna, plus 121 milijun kuna za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Procjenjuje se da je u tom razdoblju za plaće 3000 vjeroučitelja u državnim školama utrošeno najmanje 500 milijuna kuna. Po nekim proračunima od 2014. do 2019. Vlada je isplatila Crkvi oko 3,6 milijardi kuna, odnosno oko 720 milijuna kuna godišnje. Koliko godišnje na račune Katoličke crkve uplaćuju gradovi, općine i županije, nije moguće utvrditi, no riječ je također o iznimno visokim iznosima.

Mladen Pleše
Novinar
599 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program