Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Može li se otpor koji se događa u Hong Kongu proširiti na Kinu? Nedavno sam se otamo vratio: još uvijek teško

Reportaža iz Kine, zemlje kompleksne povijesti

ZADNJA IZMJENA: lip 21, 2019
Foto: Telegram

Kompleks u kojem se nalazi rodna kuća utemeljitelja nove Kine Mao Ce-tunga, u mjestu Shaoshan, nedaleko grada Changsha u provinciji Hunan, godišnje posjećuje više od 8 milijuna ljudi. Među njima je, međutim, vrlo malo stranaca, pa je naš vodič bio potpuno zatečen kad mu je postavljeno pitanje kako u Kini vrednuju političku ostavštinu Mao Ce-tunga budući da su za njegove vladavine živote izgubili deseci milijuna nevinih ljudi.

Najprije je uslijedio muk, potom su se Kinezi u našoj pratnji počeli diskretno došaptavati pa je tek nakon nekoliko minuta nećkanja vodič kratko odgovorio: “Mao Ce-tunga doživljavamo najprije kao velikog čovjeka, velikog revolucionara i osnivača moderne Kine.”

Maovi poklonici

A da tako misle mnogi Kinezi uvjerili smo se promatrajući tisuće ljudi koji su po paklenoj vrućini, višoj od 35 stupnjeva, prepravili idilično spomen područje prepuno zelenila, spomenika, muzeja, umjetnih jezera, potoka… Pred golemom bistom Mao Ce-tunga neprestano su se izmjenjivala izaslanstva iz cijele Kine koja su pod spomenik stavljala velike vijence, tri puta se duboko poklonili, te onda žurno odlazili kako bi sljedeća delegacija mogla ponoviti isti ritual.

U pobožnoj tišini, ozračju prepunom pijeteta i poštovanja, valovi posjetitelja obilazili su Maovu rodnu kuću, njegovu rezidenciju te muzeje posvećene velikom vođi. Po mnogo čemu sve podsjeća na nekadašnji Kumrovec ili na mjesto u blizini Pjongjanga gdje se rodio sjevernokorejski vođa Kim Il-sung.

Shaoshan Telegram

Opsadno stanje na Tiananmenu

Istodobno na drugom kraju Kine, u Pekingu, na Tiananmenu, Trgu nebeskog mira, kao da je opsadno stanje. Desetine policijskih i vojnih vozila i kamiona te stotine policajaca raspoređene su po Trgu koji je cijeli opasan čeličnim ogradama i preprekama. Na Trg koji spada među 10 najvećih na svijetu, dug je 880 metara, a širok 500 metara, može se ući samo na dva ulaza na kojima je kontrola stroža nego u zrakoplovnim lukama.

Svaki posjetitelj, a ima ih na tisuće, mora nekoliko puta proći kroz razne skenere, registrira se svaka osobna iskaznica, svako lice zabilježi specijalna kamera. Takva je kontrola uobičajena, ali sada je posebno pojačana jer su se posljednjih dana poklopila dva povijesna, ali i krajnje kontroverzna datuma.

Sve bilježi posebna kamera Telegram

Studentska buna kao tabu tema

Naime, 4. lipnja 1989. na desetine tisuća studenata, koji su na glavnom kineskom trgu tražili reforme, demokratizaciju zemlje, slobodu medija i govora, obrušila se kineska vojska naoružana tenkovima i oklopnim transporterima. Došlo je do žestokog obračuna koji je rezultirao, po službenim kineskim izvorima, s oko 200 mrtvih i nekoliko tisuća ranjenih studenata. Zapadni izvori pak tvrde da je poginulo između 2 i 5 tisuća ljudi.

Prije tog kobnog dana na Tiananmenu znalo se okupiti i po milijun demonstranata, pa je na kraju Vlada odlučila ugušiti pobunu vojnom silom. Nakon toga uslijedile su političke čistke i masovna hapšenja, pa je reformska struja unutar Komunističke partije bila praktički uništena. Ta studentska buna i danas je u Kini tabu tema, nju se nikad ne spominje ni u privatnim razgovorima, a nekmoli u medijima.

Velika proleterska kulturna revolucija

Osim toga, prije 50 godina, 16. svibnja 1966., dogodio jedan od najtragičnijih događaja novije kineske povijesti: tadašnji predsjednik Mao Ce-tung pozvao je mlade da se bez milosti obračunaju s ostacima dekadentnih buržujskih elemenata koji su se, kako je tvrdio, zauzeli najviše funkcije u državi, partiji i vojsci te s tih pozicija pokušavaju obnoviti kapitalizam.

Tako je započela je Velika proleterska kulturna revolucija, a njene su žrtve, među ostalim, bili tadašnji predsjednik države Liu Shaoqi, jedan od ključnih ljudi Partije Deng Xiaoping, ali i otac sadašnjeg predsjednika Xi Jinpinga. Crvene brigade započele su brutalan obračun s “psima kontrarevolucije”, a pri tomu su najviše stradale komunistička elita, intelektualci, učitelji, profesori, umjetnici, znanstvenici…

Društveni, politički i ekonomski kaos

Kina je zapala u posvemašnji društveni, politički, kulturni, ekonomski kaos jer je oko 36 milijuna ljudi bilo prognano iz svojih domova, a oko 1,5 milijun bilo je ubijeno… Mnogi nesretnici koji nisu mogli podnijeti poniženja i torturu, počinili su samoubojstva, a brojni su podlegli strašnim mučenjima…. Istodobno kult Mao Ce-tunga razvio do neslućenih razmjera i traje sve do danas.

Svakako ne slučajno, baš za tih dviju obljetnica koje ni na koji način nisu spomenute u kineskoj javnosti, u Hong Kongu su izbile demonstracije koje predvodi studentski vođa Joshua Wong, koji je tek nedavno izašao iz zatvora jer je bio organizator nemira 2014. Samo u nedjelju 16. lipnja oko 2 milijuna ljudi tražilo je ostavku premijerke Carrie Lam, pa ih je policija morala rastjerati suzavcem.

Shaoshan Telegram

Odnos spram Ce-tunga jedinstven politički fenomen

Inače, policija je izdala priopćenje kako na protestu nije bilo više od 338.000 ljudi. Demonstranti zahtijevaju povlačenje prijedloga zakona po kojima bi se građane Hong Konga izručivalo Kini ako su počinili neka kriminalna djela. To je protumačeno kao pokušaj Pekinga da Hong Kong još više stavi pod svoju kontrolu. Premda je usvajanja zakona o izručenju odgođeno, a premijerka Carrie Lam je izrazila “duboko žaljenje i ispriku”, prosvjednici najavljuju nove demonstracije.

Peking je to odmah protumačio kao organizirano strano miješanje u unutarnje stvari Kine, neizravno optužujući Washington da stoji iza najnovijih nereda. Budući su svi ti događaji povezani na izravan ili neizravan način s političkom ostavštinom Mao Ce-tunga, zanimljivo je bilo vidjeti kakav je odnos pete generacije kineskih državnih vođa spram njegova političkog nasljeđa. Taj osebujan odnos spram Mao Ce-tunga zaista je jedinstveni politički fenomen.

Golemi spomenici Ce-tungu

Ako bi se sudilo po Changshau, glavnom gradu provincije Hunan, kraj kojeg se nalazi rodno mjesto Mao Ce-tunga, onda njegova karizma ni na koji način nije izblijedila. Golemi spomenici Mo Ce-tunga visoki i po više desetaka metara nalaze se na svakom koraku: u trgovačkim četvrtima, pred restoranima, na platou ispred Yuelu Academy, najstarijeg sveučilišta na svijetu.

Posebno je spektakularna bista mladog Mao s dugom kosom na otoku Orange koji se nalazi na sredini rijeke Xiangjiang, koja je visoka 50 metara dok je postolje dugo čak 100 metara. Ta spektakularna skulptura dominira cijelim gradom. U subotu 15. lipnja, za obilaska Yuelu Academy na kojoj predaje 1600 profesora i studira 36.000 studenata, upravo diplomirani studenti odreda su se fotografirali pred golemim kipom Mao Ce-tunga.

Simbol obnove, a skrivio smrt 70 milijuna ljudi

Inače, Maovi portreti susreću se na svakom koraku, ljudi nose bedževe i kape s Maovim likom, kupuju njegove, njegov lik i dalje je na kineskim novčanicama, a gigantski Maov portret od 12 četvornih metara dominira Trgom nebeskog mira u Pekingu. Obični Kinezi nikad neće reći ništa loše o Maou, premda je, primjerice, samo zbog njegove politike “velikog skoka naprijed” kad je naredio industrijalizaciju zemlje, a zapustio poljoprivredu, od gladi umrlo oko 30 milijuna ljudi.

U svojoj knjizi Mao: The Unknown Story, Jung Chang i Jon Holiday procjenjuju da je Mao, u mirnodopskom razdoblju Kine, kriv za smrt oko 70 milijuna ljudi. Ipak, za većinu Kineza Mao Ce-tung je i dalje simbol revolucionarne obnove i nacionalnog oslobođenja Kine.

Grad koji ilustrira nevjerojatan napredak Kine

Premda je za Changsha malo ljudi čulo čak i u Kini, taj velegrad s više od 8 milijuna ljudi, možda na najbolji način ilustrira nevjerojatan ekonomski i gospodarski napredak najmnogoljudnije zemlje na svijetu. Grad se razmjestio oko rijeke Xiang, u koju se ulijeva još 15 manjih rijeka. Zbog toga rijeka Xiang u Changshau izgleda kao more, pa valjda zbog toga u gradu prevladava tipična mediteranska atmosfera.

Temperature se nekoliko ljetnih mjeseci penju u prosjeku do 36 stupnjeva pa život počinje, za razliku od ostalih kineskih gradova, s iznimkom Šangaja i Quangzhoua, tek poslije 8 sati navečer. Tada trgovačke ulice i robne kuće preplave nepregledne kolone ljudi, u restoranima je teško naći slobodnog mjesta, premda ih ima na svakom koraku.

Ljudi neopterećeno pjevaju

Posebno je lijep ugođaj u restoranima uz rijeku koji rade do 2 ili 3 sata ujutro. Deseci svirača naoružanih jakim razglasom obilaze stolove, a gosti uzimaju mikrofone i bez ikakvog zazora pjevaju. I to svi: od velikih društava do parova, koji jedni drugima pjevaju ljubavne pjesme što obično izaziva ovacije ostalih gostiju. Stoga ne čudi što zabave traju do ranih jutarnjih sati.

Istodobno Changsha je izrazito moćan gospodarski grad. Ima više od 2000 tvrtki koje se na razne načine bave elektronskom i informatičkom industrijom, tu se proizvode satelitske aplikacije, integrirani sklopovi, razvila se najmodernija industrija informacijskih usluga.Kinezi se često zabavljaju pjevanjem

Provincija s BDP-om većim od hrvatskog

Osim toga u Chnagsha je snažna metalna, automobilska, bioframacijska industrija, poljoprivreda je izrazito razvijena, posebno proizvodnja čaja i riže. U Changsha se proizvodi čak 80 posto svih svjetskih pirotehničkih sredstava.

U Hunan provinciji su nalazišta čak 103 vrste minerala, pa ne iznenađuje da je i tu, kao i Shandong provinciji, BDP po glavi stanovnika već veći nego u Hrvatskoj. Što znači da je kupovna moć građana za kineske prilike visoka pa se za taj dio zemlje više ne bi moglo reći da je jeftina. Upravo suprotno, po mnogo čemu cijene brojnih proizvoda znatno su više nego u Hrvatskoj.

Politika na temelju Maovog učenja

Službena politika i dalje se poziva na učenje Mao Ce-tunga, a posebno se ističu njegove zasluge za povratak kineskih provincija pod okrilje centralne vlasti, za okončanje građanskih ratova, ustanaka i revolucija, za provedbu agrarne reforme i što je pod njegovim vodstvom pobijeđen japanski agresor.

Među Maove najveće uspjehe ubraja se osnivanje Komunističke partije, obrana zemlje od zapadnog tutorstva te sloboda, jedinstvo i nezavisnost države. Službeno je stajalište Komunističke partije da je Mao donio 70 posto dobrih odluka, a 30 posto loših, ali da je dobro nadvladalo loše.

Veliki vođa kao zaštita Komunističke partije

Za svojedobnog pohađanja nekoliko briljantnih predavanja na Chinese Academy of Governance u Pekingu, profesori koji su svi odreda diplomirali na Harvardu, Oxfordu, Yale, Stanfordu, objašnjavali su kako je Mao bio veliki revolucionar, ali se nije najbolje razumio u vođenje države. Znao je, isticali su, rušiti, ali mu je građenje išlo teže. Isticali su kako je Mao sve gledao kroz prizmu sukoba, od sukoba klasa do mogućeg rata s SAD-om.

Shaoshan Telegram

Nije razumio da glavna tema više nisu ratovi već ekonomska i gospodarski rast te da će pobijediti one države koje će se brže razvijati i imati zadovoljnije građane koji će moći ostvariti želju za boljim životom. Među propuste navodi se da Mao nije dopustio urbanizaciju Kine tvrdeći da će gradovi biti lak cilj za američke bombe i rakete. Odgovor na pitanje zašto ipak nitko nikada ne dovodi u pitanje Maovu političku ostavštinu vrlo je jednostavan: time bi se, naime, otvorilo pitanje uloge Komunističke partije što bi moglo ugroziti njen autoritet i moć.

Pohvala kao skrivena kritika Maou

Istodobno svi su profesori na Academy za Deng Xiaopinga, reformatora i tvorca ekonomskog čuda, imali su samo riječi hvale. Nije bilo teško zaključiti kako se iza tih pohvala krije i posredna kritika Maove politike. Iako Deng Xiaoping nikada nije bio predsjednik države i partije, o njemu se govorilo kao pravom utemeljitelju moderne Kine: Deng je proveo ekonomske reforme koje su toj državi omogućile kolosalan gospodarski razvoj i napredak.

Zahvaljujući Dengovu umijeću upravljanja državom te njegovoj doktrinama o “socijalizmu s kineskim karakteristikama”, o “socijalističkoj tržišnoj ekonomiji” te “jednopartijskom kapitalizmu”, Kina je izrasla u drugu po veličini ekonomsku silu svijeta. Zanimljivo da je i Deng Xiaoping, premda je dva puta bio žrtva Maovih čistki te je jedva izvukao živu glavu, posjetio njegovu rodnu kuću.

To je također 2011., dakle godinu dana prije nego li je izabran za predsjednika, učinio i sadašnji kineski vođa Xi Jinping, čija je obitelj također bila žrtva kulturne revolucije. Cijela obitelj bila je prognana na selo, a njegova polusestra počinila je samoubojstvo nakon groznih mučenja. Unatoč svega predsjednik Xi Jinping ustvrdio je kako modernu Kinu određuju Maova revolucionarna dostignuća te Dengove ekonomske reforme.

Nauk u potpunoj suprotnosti s realnošću

No, taj krajnje složeni odnos spram Maoa krije u sebi i jednu ozbiljnu opasnost. Naime, Maov politički i ideološki nauk u potpunoj je suprotnosti s kineskom realnošću što posebno dijelu mlade generacije daje povoda za sve žešću kritiku aktualne politike koju optužuju da odstupa od Maova učenja. Što je, dakako, posve točno.

Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će se političke prilike u Kini dalje odvijati i hoće li, primjerice, zahtjevi za demokratizacijom iz Hong Konga uhvatiti korijena i u Kini. Jedno je međutim sigurno: Kinezi će davati potporu sadašnjoj politici sve dok će se njihova zemlja razvijati takvom brzinom koja im omogućuje da doslovce iz dana u dan žive sve bolje i kvalitetnije.

Mladen Pleše
Novinar
470 članaka Više o autoru
Više s weba