Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Možemo li nakon godina loše prehrane popraviti štetu koju smo učinili tijelu? Pa, komplicirano je

Važno je fokusirati se na zaustavljanje progresije ateroskleroze i preveniranje srčanog ili moždanog udara

ZADNJA IZMJENA: ožu. 13, 2018
Foto: Pixabay

Ne možemo popraviti godine loše prehrane, ali možemo znatno smanjiti rizik srčanog ili moždanog udara promjenom načina života i određenim lijekovima, piše Harvard Health. U dvadesetima, često, umjesto zdrave hrane, biramo brzu hranu i pomfrit. Možda ste u godinama koje su slijedile nebrojeno puta počeli dijete izgladnjivanjem, birali ne baš najzdraviji način života i puno ste puta izbjegli vježbanje i izležavali se na trosjedu.

U nekim zrelijim godinama sagledavate štetu, ali pitanje je možete li je popraviti i vratiti stvari na početak? Možete li promijeniti začepljene arterije, odnosno aterosklerozu i smanjiti rizik srčanih bolesti u budućnosti? “Odgovor nije jednostavan”, kaže dr. JoAnn E. Manson, profesorica na Harvard Medical School. Neke studije sugeriraju da je moguća regresija ateroskleroze. Te su studije pratile učinke vježbanja, ozbiljnih i intenzivnih promjena načina života i korištenje lijekova.

Teže nego što se čini

Ovo nam svakako daje nadu da možemo popraviti štetu koju smo učinili u mlađim godinama, ali nije baš tako lako. “Studije pokazuju da je učiniti promjene koje trebamo da bi poboljšali zdravlje puno zahtjevnije nego što u prvi čas izgleda”, kaže dr. Manson. “Pa iako je poboljšanje stanja teoretski moguće, realno nije najpametnije fokusirati se baš na to”.

Cilj bi trebao biti zaustavljanje progresije ateroskleroze i preveniranje posljedica, srčanog ili moždanog udara. Postoje uvjerljivi dokazi da prilagodbe načina života i lijekovi mogu smanjiti faktore rizika. Pravilnom intervencijom možemo smanjiti srčane bolesti za 80 posto. Kardiovaskularne bolesti se mogu dobro prevenirati. Evo na koji način.

Pazite što jedete

Zdrava prehrana je najbolji način sprječavanja kardiovaskularnih bolesti. Mediteranska prehrana, puno povrća, zdravih masti, orašastih plodova i ribe, povezano je s manjim brojem kardiovaskularnih bolesti. Pomažu i drugi zdravi načini prehrane.

Smanjenje kolesterola

Redovito provjeravajte vrijednosti kolesterola. Ako je visok, možda trebate nešto poduzeti, ili promijeniti prehranu ili uzimati statine i drugih lijekova. Iako statine povezuju s većim rizikom dijabetesa, postoje čvrsti dokazi da su efikasni u smanjenju rizika infarkta i moždanih udara kod oba spola. Liječnik će procijeniti rizik i trebate ih li piti.

Uzimanje aspirina

Dobra je ideja pitati liječnika treba li vam mala doza aspirina. Osim što je koristan poslije srčanog ili moždanog udara, niska doza aspirina može prevenirati kardiovaskularne bolesti kod odraslih osoba od 50 do 69 godina koji imaju 10 posto veći rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti u sljedećih 10 godina. Vaš će liječnik znati postoje li razlozi zašto ga ne bi smjeli uzimati.

Pazite na težinu i tjelesnu aktivnost

Drugi način smanjenja rizika kardiovaskularnih bolesti je održavanje zdrave težine i tjelesna aktivnost. Ova dva koraka smanjuju i rizik dijabetesa tipa II. Dijabetes je glavni rizični faktor srčanih bolesti, pa prevencija mora biti najviši prioritet.

Prestanak pušenja

Čuli ste to i prije, ali vrijedi ponavljati. Pušite li, poduzmite sve da bi prestali.

Iako ste možda griješili u prošlosti, možete poraditi na boljoj budućnosti. Nije prekasno napraviti promjene u načinu života. “Nije kasno prestati pušiti ili postati tjelesno aktivniji”, savjetuje dr. Mason. “Možda nećete trčati maratone ali svakako trčite prema boljem zdravlju”.

Eva Benedik
Telegram autor
93 članka Više o autoru