Na aukciji su prodane dvije stranice rukopisa u kojima Newton opisuje kako liječiti kugu žabljom bljuvotinom
Netko je platio nešto više od pola milijuna kuna
Sir Isaac Newton, fizičar, matematičar i astronom, poznat po tri zakona gibanja i zakonu gravitacije, imao je i ideju kako izliječiti kugu.
Osim što je protiv kuge preporučio amajlije od dragog kamenja, dao je i detaljne upute o tome kako napraviti tretman od trule bljuvotine žabe krastače, kažu dvije neobjavljene stranice koje je napisao Newton i koje su prošli tjedan prodane preko engleske aukcijske kuće Bonhams, za malo više od pola milijuna kuna.
Newton detaljno opisuje kako žabu treba vezati za noge i objesiti u dimnjak na tri dana dok ne povrati zemlju i razne insekte u njoj. Sadržaj bljuvotine treba uhvatiti na tanjuru od žutoga voska. Nakon što žaba umre, tijelo treba pretvoriti u prah, pomiješati s bljuvotinom i serumom, napraviti pastile i nositi oko pogođenog područja. Ovaj bi tretman trebao otjerati zarazu i izvući otrov, piše Newton.
#DidYouKnow Isaac Newton proposed curing the plague with toad vomit? #BonhamsBooks
Read all about #Newton's unpublished notes on Jan Baptist van Helmont’s 1667 book on #plague, De Pesteon, coming up for sale at #Bonhams this week. @guardian : https://t.co/ckruj2fUFJ pic.twitter.com/ut7CFvTGMV
— Bonhams (@bonhams1793) June 3, 2020
Krivac je bakterija
Najbolje je liječenje žabom ali ako je nekome jako loše, amajlije od poludragog kamenja, hijacinta, safira ili jantara pomažu i mogu poslužiti kao protuotrov.
Newton i njegovi suvremenici nisu znali da kuga ne reagira na žabu i dragulje. Tek 1894. godine francusko-švicarski znanstvenik Alexandre Yersin otkrio je da bolest uzrokuje bakterija koja je u njegovu čast dobila ime yersinia pestis.
Newton je ove bilješke vjerojatno napisao 1667. godine kada se vratio kao predavač na sveučilište Cambridge. Kuga je harala Europom, pa je sveučilište Cambridge zatvoreno 1665. godine. Newton je otišao u karantenu u rodno selo Woolsthorpe, u Lincolnshireu u Engleskoj gdje je istraživao zakone gravitacije i gibanja.
Ostatak rukopisa prodan je 1936.
Bilješke o kugi nisu posve njegove. Čitao je Tumulus Pestis, Grob kuge, knjigu kemičara i liječnika iz španjolske Nizozemske, Jan Baptistea Van Helmonta. Nije prepisao tekst nego je sintetizirao svoje ideje i opažanja, kažu u kući Bonhams.
Kasnije generacije nisu odbacile sve što je Van Helmont napisao. Ustanovio je, na primjer, da kemijske reakcije mogu proizvesti tvari koje nisu ni krute ni tekućina pa je, prema Znanstvenom institutu u Philadelphiji, izmislio riječ plin.
Newtonov rukopis o kugi prodan je 1936. godine zajedno s ostatkom njegovih spisa preko Sotheby’s Portsmouth ali ove dvije stranice otkrivene su tek nedavno, poslije 70 godina, prenosi Bonhams.