U Sibiru na dubini od 30 m otkrili gigantski virus star 30 tisuća godina
Dosad se vjerovalo da je sibirski permafrost potpuno sterilno područje
Francuski su znanstvenici javnost izvijestili o pronalasku gigantskog virusa starog čak 30 tisuća godina. Virus su pronašli na dubini od oko 30 metara u sibirskom permafrostu – debelom sloju tla koji ostaje smrznut tijekom cijele godine.
Mollivirus Sibericum, odnosno „meki virus iz Sibira“, veličine je oko 0,6 mikrometara, što znači da ga je moguće promatrati najobičnijim mikroskopom, za razliku od ostalih vrsta virusa. Općenito, virusi koji su veći od 0,2 mikrometra smatraju se gigantskima.
Nekoliko je takvih virusa pronađeno u posljednjih deset godina te, iako se ispostavilo da su svi redom bezazleni, ti su pronalasci usadili određeni strah da ćemo jednog dana pronaći neki opasan, prahistorijski patogen.
„Moguće je da se ispostavi kako su virusi iz sličnih porodica, ili oni koje smo ranije pronašli, ustvari opasni patogeni“, rekao je Jean-Michael Claverie iz laboratorija za strukturne i genomske informacije u francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS).
Claverie, jedan od znanstvenika koji je pomogao kod pronalaska Millivirus Sibericuma, za VICE News je izjavio kako su prije ovog otkrića bili uvjereni da je permafrost u potpunosti sterilno područje. „Danas smo svjesni da to nije tako“, dodao je. On i njegovi kolege svoje su otkriće objavili ovaj tjedan u časopisu Američke nacionalne znanstvene akademije.
Zbog bušenja bi moglo doći do aktiviranja opasnih virusa
Ispod permafrosta nalazi se gomila rezervi ugljikovodika i dragocjenih minerala, a ubrzana erozija do koje je došlo zbog klimatskih promjena bušenje na takvom tlu učinila je lakšim. „To ne znači da se permafrost sam po sebi topi, već da globalno zatopljenje otvara prije zamrznute morske puteve do mjesta na kojima se nalaze minerali, zlato i plin“, objašnjava Claverie. „Zbog aktivnosti bušenja na ovakvim mjestima, milijuni tona slojeva bit će iskopani i izloženi zraku, što će stvoriti uvjete za aktiviranje raznih virusa, od kojih bi neki mogli biti i patogeni.“
Prvi pronađeni gigantski virus prvo je pogrešno identificiran kao bakterija
Prvi takav gigantski virus koji je pronađen naziva se Mimivirus, a Britanski ga je mikrobiolog Timothy Robotham pogrešno identificirao kao bakteriju, upravo zbog njegove veličine. Zatim su Claverie i njegov tim taj mikroorganizam identificirali kao virus 2003. godine, u suradnji s Istraživačkom jedinicom za infektivne i tropske bolesti, na čelu koje se nalazi vodeći francuski istraživač i znanstvenik Didier Raoult.
2013. godine, Claverie i njegova supruga, znanstvenica Chantal Abergel, pronašli su porodicu Pandoravirus. Jedan od virusa iz ove porodice i ranije je, odnosno 2011., pronađen u moru na obali Čilea te još jedan u slatkovodnom ribnjaku u Melbourneu u Australiji. Godinu dana kasnije, Claverie i Abergel pronašli su virus Pithovirus Sibericum star 30 tisuća godina u Sibirskom permafrostu. To je otkriće podiglo razinu zabrinutosti oko iskopavanja do sad neotkrivenih i potencijalno opasnih virusa. Mollivirus, posljednji koji je do sada odmrznut, pronađen je u istom ledenom uzorku tla.
Dosad su bili bezazleni
Virusi koji su do sada pronađeni u permafrostu u potpunosti su bezazleni i za ljude i za životinje, što je ustvari vrlo dobra vijest, s obzirom da Claveriev laboratorij nije osposobljen i opremljen za nošenje sa zaraznim bolestima. No, prisutnost obaju virusa u istom ledenom uzorku ipak potvrđuje mogućnost da se u permafrostu može nalaziti „mnogo različitih vrsta virusa“, tvrde znanstvenici.
Kako bi mogli identificirati vrstu virusa, znanstvenici u laboratoriju uzorke istih uvode, odnosno ubrizgavaju u amebe, kao i u planktone. Ako ameba umre, znanstvenici utvrđuju da se radi o virusu, kojeg je onda moguće izolirati. Viruse se zatim testira na stanicama miševa i ljudskim stanicama, kako bi se utvrdilo jesu li opasni.
Kako bi bio ponovno oživljen, smrznutom su virusu potrebne tek dvije stvari: otapanje leda i kontakt s podložnim domaćinom. I dok su do sad provedene studije pokazale izrazito nisku koncentraciju virusa, „Sve što je potrebno jest jedan jedini virus kako bi došlo do razmnožavanja“, upozorava Claverie.