Na slici je Grenland; ovi psi bi sanjke trebali vući po ledu, a ne vodi. Naprosto se sve otopilo

Znanstvenik s danskog Meteorološkog instituta, Steffen Olsen, bio je na ekspediciji na sjeverozapadu Grenlanda, na kojoj je trebao skupiti oceanografske i meteorološke sprave za mjerenje, koje su njegovi kolege postavili u snijegu, ali naišao je na dosta velik i neočekivan problem. Nije ih mogao pronaći, a ono što je inače debeli led, sada je bila voda, posljedica poplave nakon otapanja grenlandskog ledenog pokrova koji je drugi najveći na svijetu.

Čovjek očito nije mogao vjerovati što vidi pa je fotografirao situaciju u kojoj se našao, a fotka se vrlo brzo proširila društvenim mrežama. Na njoj su psi koji vuku sanjke, do gležnja u vodi koje nikako ne bi smjelo biti, a koja je dokaz štetnih klimatskih promjena koje se događaju. “Ljudi na Grenlandu računaju na debeli sloj leda na moru, ovise o njemu zbog transporta, lova i ribolova”, rekao je Olsen.

@SteffenMalskaer got the difficult task of retrieving our oceanographic moorings and weather station on sea ice in North West Greenland this year. Rapid melt and sea ice with low permeability and few cracks leaves the melt water on top. pic.twitter.com/ytlBDTrVeD

— Rasmus Tonboe (@RasmusTonboe) June 14, 2019

Rekordne količine otopljenog leda

Stanovnici Grenlanda i Sjeverne Amerike među prvima će osjetiti posljedice otapanja leda, ali znanstvenici tvrde da oni nisu jedini koji će se nositi s njima. ‘Sezona topljenja’ na Grenlandu traje od lipnja do kolovoza, a najviše leda otopi se u srpnju, koji je najtopliji mjesec. Nažalost, ove godine već se otopila ekstremna količina leda, čak 40 posto već 13. lipnja, kada je Olsen uslikao spomenutu fotografiju.

Znanstvenici su predvidjeli da bi ova godina mogla biti rekordna što se tiče topljenja ledenog pokrivača na Grenlandu, a količina otopljenog leda ovako rano sugerira da su bili u pravu. Da stvar bude još gora, što se više leda otopi u ranom ljetu, to će ga se više topiti u nadolazećim tjednima. Razlog tome je što bijeli snijeg i led reflektiraju sunčevu svjetlost nazad u svemir čime reduciraju toplinu. Što je manje leda, to se manje topline reflektira, a sve više leda se topi, piše CNN.

Razine mora rastu

Znanstvenik, Thomas Mote sa Sveučilišta u Georgiji, koji se bavi istraživanjem grenlandske klime, rekao je CNN-u kako su slični periodi topljenja zabilježeni 2007., 2010. i 2012., ali da ništa slično tome nije zabilježeno prije devedesetih. Topljenje grenlandskog leda moglo bi biti jedan od najvećih faktora koji utječu na razinu mora zbog čega bi mnogi koji žive blizu obale mogli ostati bez domova, ako more nastavi rasti.

“Grenland je u posljednja dva desetljeća značajno utjecao na povećanje razine mora, a topljenje ledenog pokrivača bilo je velik faktor u tome”, rekao je Mote. Inače, od 1972. godine samo topljenje leda s Grenlanda povisilo je razinu mora za 13,7 milimetara. Osim što raste more, zbog sve manje leda, sve više topline iz svemira zadržava se na Zemlji, odnosno naš planet sve je topliji, zbog čega se, pak, topi još više leda. Ciklus je to koji prekida tek zima, kada se Arktik ponovo počne lediti.