Nakon rekordnih brojki kreću nove mjere. Evo što znamo

Rekordan rast broja novozaraženih koronavirusom u četvrtak prisilio je Vladu i Nacionalni Stožer Civilne zaštite da ubrzaju donošenje dodatnih protuepidemijskih mjera. Čelni ljudi Stožera o tome su razgovarali s premijerom Andrejem Plenkovićem, nakon čega je potvrđeno donošenje novih mjera. Kako je rekao ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, Stožer će preporuke dovršiti do vikenda, dok će nove mjere protiv širenja koronavirusa krenuti početkom idućeg tjedna.

Pripremili smo pregled svega što se zna o mjerama čije je uvođenje potvrđeno i onih o kojima se tek razmišlja, uz kratak osvrt na ograničenja koja se uvode diljem Europe. Novi lockdown poput onoga tijekom proljeća zasad nije na vidiku, ali brojne europske države donose niz restrikcija koje bi se, u slučaju nastavka rasta broja zaraženih, mogle primijeniti i u Hrvatskoj. Demantirano je da se razgovara o zabrani točenja alkohola, ali izvjesno je kako će nošenje maski u ugostiteljskim objektima postati dio novog normalnog. Evo što nas još čeka.

1. Maske u svim zatvorenim i nekim otvorenim prostorima

Nakon današnjeg sastanaka s premijerom članovi Stožera Capak i Vili Beroš rekli su da će sigurno biti uvedena mjera obaveznog nošenja maski u svim zatvorenim javnim prostorima, a u nekim slučajevima i na otvorenom prostoru. „Sasvim sigurno je da ćemo uvoditi obvezno nošenje maski na svim zatvorenim prostorima i u dijelu otvorenih prostora gdje je nemoguće izbjeći bliski kontakt“, kazao je danas Capak.

Ministar zdravstva Beroš danas je objasnio u Dnevniku N1 televizije zbog čega se proširuje obavezno nošenje maski u zatvorenim prostorima. “Obvezno nošenje maski u zatvorenim prostorima postoji i sad, na primjer u javnom prijevozu. Primijetili smo da u različitim aktivnostima zbog nemogućnosti održavanja distance dolazi do rasta broja oboljelih pa je zato ideja da se maske uvijek nose u zatvorenom i na otvorenom gdje se ne može držati razmak”, kazao je. Što se tiče nošenja maski u nekim situacijama na otvorenom, Beroš je spomenuo mjesta na kojima se formiraju redovi. “Ispred bankomata, banke, pošte, na autobusnim i tramvajskim stanicama”, kazao je.

2. Maske se skidaju samo kada se pije i jede

Mjera koju članovi Stožera danas nisu izričito spominjali, a o njoj je proteklih dana bilo riječi u medijima, jest nošenje maski u kafićima i restoranima, klubovima i barovima. Ako se najavljuje nošenje maski u svim zatvorenim prostorima, logično je očekivati da se to odnosi i na spomenute ugostiteljske objekte. Uostalom, Krunoslav Capak danas je spomenuo da Stožer razgovara s „partnerima iz ugostiteljskog sektora“, te da će razgovori biti gotovi do vikenda.

Puno se špekuliralo o tome kako bi izgledalo nošenje maski u restoranu ili kafiću. Kako je objasnio Branko Kolarić, epidemiolog s Andrije Štampara, „inzistiralo bi se na tome da se maska nosi prilikom ulaska u restoran i izlaska iz njega te prilikom svakog udaljavanja od stola. No naravno da se maska ne bi nosila za stolom dok se konzumira hrana ili piće“, kazao je Kolarić za Večernji list.

3. Ograničenje javnih okupljanja

Za razliku od uvođenja obaveznog nošenja maski koje će po riječima Vilija Beroša i Krunoslava Capaka „sasvim sigurno“ biti uvedeno, ograničenje javnih okupljanja je nešto o čemu se razgovara, ali još nema definitivne odluke. „Razmišljamo o ograničavanju javnih okupljanja za sva ona okupljanja za koja ne postoje vertikalni propisi“, kazao je Capak u četvrtak. Nije objašnjeno o kojim se točno ograničenjima radi, odnosno koliko će se osoba smjeti okupljati u različitim prigodama. Još se ne zna ni to koja bi okupljanja bila izuzeta zbog „vertikalnih propisa“.

4. Ostaje ograničenje radnog vremena ugostiteljskih objekata

Stožer civilne zaštite RH jučer je donio Odluku o nužnoj mjeri ograničavanja radnog vremena ugostiteljskih objekata. Tom Odlukom produženo je ograničenje rada ugostiteljskih objekata iz kategorije “barovi”, kao što su noćni klubovi, noćni barovi, disco-barovi, caffe barovi, koji smiju raditi najduže do 24 sata. Mjera je produžena do 22. listopada.

Radno vrijeme barova bilo je ograničeno i tijekom proljetnog vala zaraze, tada do 23 sata. Ta je mjera ukinuta potkraj svibnja. Ograničenje je ponovo uvedeno 14. kolovoza, kada je propisano da barovi smiju raditi najkasnije do ponoći. Tu mjeru Stožer civilne zaštite od tada redovito produžava.

5. Mjere se donose i lokalno

Jedno od obilježja hrvatske taktike u borbi protiv koronavirusa su lokalne mjere koje se donose samo za konkretna područja u trenucima kada dolazi do ubrzanog širenja virusa. Mjere koje se donose za određene županije, općine ili gradove gotovo uvijek imaju unaprijed određen rok trajanja, a njime se najčešće ograničava broj osoba koje se smiju okupiti na svečanostima i sprovodima te radno vrijeme ugostiteljskih objekata, i uvodi se poseban režim posjeta domovima za starije osobe.

S obzirom na rekordan broj zaraženih u Hrvatskoj, mjere zaštite od širenja koronavirusa danas su produžene u šest županija, jednom gradu i jednoj općini. To su Ličko-senjska županija, Požeško-slavonska, Koprivničko-križevačka, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska županija te Grad Novalja i općina Đulovac. Sve lokalne mjere mogu se pronaći ovdje.

6. Zasad nema zabrane točenja alkohola

S rastom broja zaraženih, u medijima se počelo nagađati kako je jedna od mogućih mjera zabrana točenja alkohola. Samo pomisao na takvu zabranu izazvala je oštre reakcije ugostitelja, koji zbog teškog stanja u kojima se našao njihov sektor već sada najavljuju prosvjede. Prije nego što se njihovo nezadovoljstvo zbog moguće zabrane točenja alkohola razmahalo, intervenirao je Stožer. Zamjenik načelnika Damir Trut kazao je kako to za sada ne dolazi u obzir. “O zabrani točenja alkohola nećemo raspravljati, tu je temu otvorila Njemačka, neki naši epidemiolozi je pozdravljaju, ali o tome nećemo raspravljati”, zajamčio je.

7. Koliko je realan novi lockdown?

Članovi Stožera i Vlade posljednjih su mjeseci često ponavljali kako si Hrvatska ne može priuštiti strogo zatvaranje nalik na ono kakvo je na snazi bilo tijekom proljetnog vrhunca pandemije. Pitanje o novom lockdownu novinari su i danas postavili Krunoslavu Capaku, koji je rekao kako će Stožer učiniti sve da se izbjegne uvođenje te drastične mjere. „To se nikada ne može isključiti, ali sve ćemo napraviti da se gospodarske aktivnosti nastave u epidemiološkim okvirima”, rekao je Capak.

8. Stroge mjere samo malo blaže od lockdowna

Sve i ako izbjegnemo potpuni lockdown, nastavak rasta broja zaraženih vjerojatno će donijeti nove, još strože mjere. Kada pogledamo kako širenje koronavirusa nastoje obuzdati posebno teško pogođene europske države, naići ćemo na niz mjera koje bi se mogle primijeniti i u Hrvatskoj. U Irskoj se, primjerice, ozbiljno razmišlja o tome da se stanovnike dijelova zemlje u kojima je broj zaraženih najveći pozove da se ne udaljavaju od svojih kuća. Jedina iznimka bilo bi vježbanje, ali ni tada se Irci od svojih domova ne bi smjeli udaljiti više od pet kilometara.

U Češkoj je već uvedeno izvanredno stanje koje uključuje ograničavanje okupljanja tako da maksimalan broj sudionika bude deset u zatvorenim i dvadeset na otvorenim prostorima, kao i potpunu zabranu posjeta profesionalnim sportskim događajima. U dijelovima Francuske restorani i barovi zatvoreni su na dva tjedna. U Madridu je stanovnicima bilo zabranjeno napuštati grad bez potvrde o odlasku na posao, na sudove, u bolnice, škole ili pri povratku kućama, ali ta je zabrana danas pala na sudu.

Na sjeveroistoku Engleske zabranjeni su bliski kontakti među osobama koje nisu članovi iste obitelji, dok su skupovi ograničeni na šest osoba, vani i u zatvorenom prostoru. Island je već naredio zatvaranje kafića, teretana i mjesta za zabavu. U mnogim europskim zemljama vlasti su poslodavce pozvale da organiziraju rad od kuće gdje god je to moguće. Zatvaranje škola smatra se mjerom koju treba izbjegavati ako to nije apsolutno neophodno, ali ni to ne treba isključiti ako se širenje zaraze ne obuzda.