Godina je 1930. Gradonačelnik Zagreba je dr. Stjepan Srkulj koji je na toj poziciji 1929. zamijenio Vjekoslava Heinzela, arhitekta koji je na tu dužnost bio biran tri puta, i za čijeg se osmogodišnjeg mandata govorilo kako je Zagreb “gazio naprijed amerikanskim koracima”.

Heinzel je, slažu se mnogi, bio jedan od najuspješnijih gradonačelnika. Od 1920. do 1928. u Zagreb su niknule nove gradske četvrti: Peščenica sa Zvonimirovom ulicom, Volovčica, Sigečica, Kruge, Martinovka, Zavrtnica, Pongračevo, Rebro, predjeli luksuznih vila na Medveščaku. Gradio je škole, ambulante, bolnice javna gradska kupališta na Kvaternikovom trgu i u današnjoj Nazorovoj, proširio Prolaz Tuškanac i započeo graditi Tržnicu Dolac te Klaonicu u tadašnjoj Lašćinskoj ulici, koju proširuje i kompletno uređuje, a koja će se kasnije zvati Sajmišnom, a danas, naravno, nosi njegovo ime – Heinzelova.

Skrulj je samo nastavio rad svog prethodnika

Zvonimir Milčec je zapisao da kad bi Heinzel sa strane čuo prigovor da tko će sve to otplatiti, on bi samo odmahivao rukom i znao promrmljati: “Netko već bu, ali sve bu ostalo Zagrebu i Zagrepčanima!”. Bogati su kupovali parcele na Sajmištu – u Draškovićevoj, Martićevoj i ulici Račkoga, srednji stalež na Borongaju, u Zvonimirovoj i oko nje, a siromašniji na Kanalu. U kratkom vremenu izgrađene su stotine kuća. Aktivirane brojne ušteđevine, a brojni građevinski poduzetnici u gradu i konkurencija proizvođača građevinskog materijala potaknuli su još intenzivniju izgradnju.

Stjepan Srkulj je na čelu grada bio u teškom razdoblju završetka Prvog svjetskog rata, a u drugom mandatu ga je dočekala velika gospodarska kriza koja je potresala čitav svijet od 1929. do 1933. No, Srkulj je nastavio rad svog prethodnika Heinzela: otvara i klaonicu Heinzelovoj (1931.) i tržnicu Dolac. Na svečanom otvorenju 1. rujna 1930. gradonačelnik Srkulj najavio je da će se Zagrepčani zasigurno desetljećima “špinčiti” ovom tržnicom jer takve nema u Europi. Nadalje, u gradskom središtu ruši staru zakladna bolnica., gradi tramvajske pruge u Draškovićevoj i Branimirovoj (1928.) i Ribnjaku i Medveščaku (1931.). A ako vas je ikad zanimalo kako je to izgledalo početkom 30-ih, kad se Zagreb gradio, prođite kroz fotografije Vladimira Horvata čija se zbirka čuva u fototeci Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

Trg bana Jelačića, 1929.

Dolac pri dovršetku izgradnje, već sa ženama koje trže, 1929.

Frankopanska – Malo kazalište, 1930.

Glavni, gradski kanal – presvođivanje uz stari, otvoreni, 1930.

Kvaternikov trg – Radovi na postavljanju novih kanalizacijskih cijevi, 1930.

Ksaverska cesta – Čišćenje brane potoka Medveščaka, 1930.

Heinzelova ulica – Popravljanje ceste, 1930.

Zvonimirova ulica, 1930.

Draškovićeva – Trg burze – Postavljanje tramvajske pruge, 1930.

Trg burze – asfaltiranje pred burzom, 1930.

Rockefellerove stube i zdanje Higijenskog zavoda, 1930.

Mesnička ulica – Taracanje, 1930.

Starčevićev trg – Glavni kolodvor, popravak pročelja, 1930.

Savska cesta – Gradnja prvog novog podvožnjaka, 1930.

Trg bana Jelačića – Hotel Milinov u izgradnji, 1930.

Trg bana Jelačića – Rušenje Kaptolske ljekarne, 1930.

Rooseveltov trg – Novinarski dom u izgradnji, 1930.

Selska cesta – Invalidski stanovi, 1930.