Navikli smo da Alzheimer pogađa starije, ali što kad se dogodi nekome mlađem?

Zamislite situaciju da kažete svojoj majci koja ima oko 55 godina da se udajete, a ona je previše smušena da bi vam pomogla u organiziranju vjenčanja? Ili vam je dijete u autobusu na putu do škole, a57-godišnji vozač zaboravi put. Ovo su posve istiniti scenariji iz kliničkog rada o Alzheimeru kanadske znanstvenice Carmele Tartaglia sa sveučilišta Toronto, piše Live Science.

Ovo je drugo lice demencije, bez bora i bez sijede kose. Oko 5 posto pacijenata s Alzheimerovom bolesti mlađe je od 65 godina. Osnovna patologija ranih i kasnih početaka Alzheimerove bolesti je ista, abnormalna akumulacija proteina amiloida i tau, u mozgu, ali postoje značajne razlike kako se ove dvije bolesti doživljavaju. Pacijenti, mlađi od 65 godina, imaju problema s riječima, vizualnom obradom, organizacijom i planiranjem. Manje se žale na pamćenje. Sve je više dokaza da kod mlađih pacijenata bolest brže napreduje.

Misle da se radi o depresiji

Put do dijagnoze Alzheimerove bolesti ili druge demencije često je dug i pun pogrešnih dijagnoza. Ispravna dijagnoza važna je za svakog pacijenta, a osobito za mlađe pacijente. Te su osobe često još radno aktivne i znaju imati malu djecu. Kada se žale da s njima nešto nije u redu, kažu im da su depresivni ili da prolaze kroz krizu srednjih godina.

Promjene osobnosti koje se dešavaju kod Alzheimerove bolesti mogu se pogrešno interpretirati kao ravnodušnost i izazivati sukob u međuljudskim odnosima. Puno puta, mlađi pacijenti primjećuju promjene u spoznaji u vrlo ranoj fazi. Javljaju se teškoće u planiranju i organizaciji. Mogu zaboraviti kako napraviti složene zadatke ili zaboraviti sastanke. Kognitivno oštećenje je očiglednije prilikom izvođenja zahtjevnih zadataka na poslu ili u koordinaciji obiteljske logistike.

Kako usporiti neurodegeneraciju

Kada mlađa osoba krene liječniku po savjet, obično je dijagnoza depresija, a ne demencija. Nema još lijeka za ljude bolesne od Alzheimerove bolesti. Rade se klinička ispitivanja lijekova koji ciljaju abnormalne proteine koji se u mozgu stvaraju zbog bolesti. Postoji i simptomatsko liječenje kao što su inhibitori acetilkolinesteraze koji mogu pomoći boljem pamćenju.

Promovira se zdrav način života, aerobne vježbe jer se pokazalo da to može usporiti neurodegeneraciju. Ljudi moraju ostati kognitivno aktivni i nastaviti učiti. Iako su kod mlađih osoba s Alzheimerovom bolesti pogoršane neke aktivnosti, postoji niz drugih u kojima mogu sudjelovati.